Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić je izjavio da za daljnji razvoj ovog sektora posebnu pažnju treba posvetiti brendiranju.
- Ono što je bitno jeste da mi putem sajamskih manifestacija, okruglih stolova i seminara i na druge načine pokušavamo vratiti brend bh. proizvoda koji je zapažen na međunarodnim sajmovima gdje osvaja prestižna priznanja - dodao je Bojić.
Napomenuo je da poseban problem proizvođačima predstavlja snabdijevanje sirovinom, te da bi bilo korisno uspostaviti sistem u kome će prednost imati proizvođači u finalnoj obradi drveta, kao što je proizvodnja namještaja koji se plasira na inozemno tržište.
- Mi trenutno ne možemo ni proizvesti onoliko koliko možemo izvesti posebno na tržište zapadnoevropskih zemalja gdje se traži certificirana, kvalitetena roba – naglasio je Bojić.
Govoreći o mogućnostima za poboljšanje kvaliteta izvoza drvne industrije, sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTKBiH Selma Bašagić je navela potrebu unapređenja opremljenosti proizvodnih kapaciteta, kao i nivoa stručnog obrazovanja kadrova.
- Također je potrebno stvoriti preTpostavke za povoljniji poslovni ambijent za šta je neophodna podrška vlasti na svim nivoima – dodala je Bašagić.
Podsjetila je da je prošle godine izvoz drvne industrije BiH iznosio oko 1,3 milijarde KM i povećan je za 9,2 posto. U toj strukturi najveće je učešće namještaja 37,7 posto ili više od 505 miliona KM.
Prorektor za međunarodnu saradnju i nauku na Internacionalnom Burch univerzitetu i predsjednik Udruženja Green Council Sanela Klarić naglasila je da BiH ima tradiciju u drvnoj industriji, infrastrukturu, znanje, ali nažalost nije imala velika ulaganja i nije prepoznala ovu granu privrede kao stratešku, koja ima veliku budućnost.
- Drvo je građevinski materijal koji na svjetskoj sceni ima veliki značaj, zbog svojih ekoloških vrijednosti. U svijetu se trenutno grade visoke zgrade od drveta – u Londonu postoji devetospratnica, u Beču se trenutno gradi zgrada od drveta sa 18 spratova, a Japanci imaju imaju ambiciju da naprave zgradu sa 38 spratova od ovog građevinskog materijala – kazala je Klarić.
BiH je, prema njenim riječima, nekada bila vodeća republika u bivšoj Jugoslaviji u izvozu prefabrikovanih kuća i to u Aziju i Ameriku, tako da bi i sada, uz unapređenje postojeće infrastrukture i uz saradnju sa stručnim kadrovima, ali iz uz strategiju i političku volju u zemlji, mogla da odgovori na zahtjeve svjetskih tržišta.
Što se tiče dizajna, kako je navela Klarić, BiH ne zaostaje za svijetom, jer su ljudi u u zemlji kreativni, što pokazuju brojne nagrade koje osvajaju na svjetskim takmičenjima.
Profesor na Odsjeku za tehnologije drveta na Mašinskom fakultetu Murče Obućina je naglasio da se razvoj drvne industrije neposredno zasniva na znanju, odnosno kadrovima, u koje se nije puno ulagalo, tako da mladi ljudi nisu imali šanse da steknu određene vještine u toj grani privrede.
- Kadrovi, posebno inžinjerski, moraju biti neposredno uključeni u proizvodnju,odnosno kontrolu kvaliteta same proizvodnje, kako bi drvna industrija BiH mogla da unaprijedi svoj izvoz – naveo je Obućina.
Na seminaru o temi „Kako unaprijediti kvalitet izvoza drvne industrije BiH“, koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH, predavanja su održali stručnjaci sa Ekonomskog fakulteta, Mašinskog fakulteta, Univerziteta Burch, Akademije likovnih umjetnosti, te kompanije BIESSE iz Italije.
