Iako se bliži godišnjica usvajanja Programa reformi, BiH još nije ispunila sve obaveze koje je sama preuzela, a izrada novog godišnjeg dokumenta se ne nazire. Primarni uzrok takve situacije je politika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je odbio ispoštovati obaveze koje je ovjerio vlastitim potpisom.
Za Dodika i političku strukturu iz entiteta RS koju on predstavlja sporno je funkcioniranje Komisije za NATO integracijski proces BiH.
Zadatak te Komisije je, kako se navodi u Odluci o njenom uspostavljanju iz 2012. godine, utvrđivanje prioriteta u realizaciji obaveza BiH koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu "Partnerstvo za mir", kao i u vezi sa prijemom u punopravno članstvo u NATO savezu.
Međutim, za Dodika i njegove političke partnere je postojanje takve komisije, a naročito njen naziv, iznenada postalo sporno. Zbog toga su se zvaničnici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i partnerskih stranaka usprotivili usvajanju Odluke o uspostavljanju novog saziva Komisije za NATO integracijski proces, koju je već pripremilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
- Ona neće biti formirana. Može se formirati komisija za saradnju sa NATO-om, ali ne za integracije – kazao je Dodik u septembru ove godine, nakon sastanka sa specijalnim predstavnikom SAD-a za Zapadni Balkan Matthewom Palmerom.
Ovakav Dodikov politički stav u kontradiktornosti je u odnosu sa sadržajem Programa reformi BiH, kojeg je Dodik ovjekovječio svojim potpisom.
- Osigurati efikasnu međuresornu saradnju i koordinirati aktivnosti državnih ministarstava i institucija kroz Komisiju za NATO integracije Vijeća ministara BiH – navodi se među obavezama koje je BiH preuzela na sebe, a koje su potpisali svi članovi Predsjedništva BiH.
Uprkos činjenici da je potpisom pristao na formiranje i djelovanje Komisije za NATO integracije, Dodik je još jednom "promijenio mišljenje".
Da je formiranje Komisije za NATO integracijski proces BiH sporno za SNSD, potvrdila je za Faktor šefica Kluba zastupnika te stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać.
- Mi se protivimo jer samo tražimo terminološko i suštinsko usklađivanje sa izvornim dokumentom. Ako je izvorni dokument Program reformi, onda ne može biti komisija za integracije nego može biti komisija za saradnju sa NATO-om – izjavila je Novaković-Bursać.
Međutim, u Programu reformi se, kao što smo to ranije naveli, navodi upravo formulacija "komisija za NATO integracije", što obesmišljava ovakvu argumentaciju zvaničnika SNSD-a.
- Nemam stvarno ja sad lično dokument pred sobom, pa neću da ulazim u taj komentar – branila se Novaković-Bursać.
Ovo, naravno, nije prvi put da Dodik "promijeni mišljenje". Naziv Komisije za NATO integracijski proces BiH utvrđen je još u julu 2012. godine, kada je Vijeće ministara usvojilo Odluku o njenom uspostavljanju.
Zanimljivo je da je predsjednica Komisije za NATO integracijski proces bila tadašnja zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić-Babić, sadašnja savjetnica u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
Jednako je zanimljivo da su u tom sazivu Vijeća ministara BiH, koje je usvojilo Odluku o uspostavljanju Komisije za NATO integracijski proces BiH, bili i ministri iz SNSD-a, poput Nikole Špirića, tadašnjeg ministra finansija i trezora BiH, ili Sredoja Novića, tadašnjeg ministra civilnih poslova BiH.
Predomislio se Dodik i oko suštinskog zakona koji definira pitanje NATO integracije BiH, a to je Zakon o odbrani BiH.
Član 84. tog zakonskog rješenja, koje je usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH zahvaljujući i glasovima zvaničnika SNSD-a, propisuje obavezu svim nadležnim institucijama da provode sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.
Nepoštivanjem vlastitog potpisa, zakona i ostalih pravnih akata države BiH Milorad Dodik derogira vlastiti politički kredibilitet, ne samo u BiH već i u međunarodnim okvirima, što dodatno doprinosi realizaciji mogućnosti da se sankcije koje su mu već izrečene u SAD-u prošire i na države Evropske unije.
