Nedžad Osmanović porijeklom iz BiH, koji godinama živi i radi u Austriji, gdje se i školovao i postao uspješan i vrijedan poduzetnik, omiljen je kako u jednom mjestu u blizni Beč, gdje živi s porodicom, tako i u BiH, gdje često dolazi.
Sve donedavno Osmanović nije ni razmišljao o mogućnosti da se odrekne bh. pasoša, a da uzme onaj austrijski, koji bi mu donio i određene privilegije.
Poražavajuće brojke
Ovih dana, međutim, Osmanović će podnijeti zahtjev za ispis iz bh. državljanstva i na taj način pridružit će se armiji od oko skoro 80.000 onih koji su se odrekli državljanstva BiH od kraja rata do danas.
- Godinama smo čekali da se odnos prema dijaspori u BiH promijeni, ali, nažalost, do toga nije došlo. Uvijek sam nastojao pomoći svojoj zemlji, ali vlasti ne čine ništa da bude bolje. Zato sam se odlučio za austrijsko državljanstvo - kaže Osmanović.
A da je trend rasta odricanja od bh. državljanstva u stalnoj uzlaznoj putanji, govori i podatak da se u samo prva četiri mjeseca ove godine državljanstva BiH odreklo 1.456 osoba! Ova informacija potvrđena je za „Avaz“ u Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Mirsad Isaković, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže da su najnovije brojke poražavajuće.
Zarađuju od taksi
- Najgore od svega je što su kreatori ovogodišnjeg budžeta već predvidjeli da će od taksi za ispis iz bh. državljanstva prihodovati oko 2,2 miliona KM, a sada se ispostavlja da će ta brojka biti i daleko veća, što je sramotno i poražavajuće da na taj način pune budžet - kaže Isaković.
Mirsad Mešić, poslanik SDP-a, uz ocjenu da je broj onih koji se odriču bh. državljanstva alarmantan, kaže da je za to kriva vlast koja ni nakon više od 20 godine od prestanka rata nije našla mehanizam za ekonomski razvitak zemlje i političku stabilnost.
- Nažalost, to njima nije ni cilj, nego žele da se BiH taljiga u problemima koje imamo, a sve kako bi oni imali vlast do kraja života - kaže Mešić.
Danska donijela novi zakon
Državljani BiH najčešće se odriču bh. pasoša radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore... U međuvremenu, Danska je donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje od državljanstva matične zemlje. Sporazum o dvojnom BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.
Skuplja i jeftinija odricanja
Taksa za odricanje od bh. državljanstva iznosi 800 KM, a za one koji se odriču državljanstva u korist neke od država bivše SFRJ, ona iznosi 200 KM. S tim da, ako se neko odriče državljanstva putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, u inozemstvu plaća još i konzularnu taksu.
Od 1996. do kraja 2017. godine državljanstva BiH odreklo se 77.958 osoba
