Da bi fondovi mogli normalno funkcionirati, potrebno je imati tri radnika na jednog penzionera. Na službenoj stranici Fonda PIO RS navodi se da je u aprilu 2014. bio 246.051 penzioner, dok ih je u aprilu ove godine bilo 263.235, na osnovu čega se vidi da je broj penzionera povećan za 17.184.
Negativni trendovi
U Federaciji je stanje još nepovoljnije. Tako su prije pet godina, u aprilu, penzijski ček dobivale 383.062 osobe, a prošlog mjeseca 416.672, što govori da se broj penzionera povećao za 33.610!
"- Suočavamo se s problemom za koji u ovom trenutku nemamo rješenje, jer imamo stalan rast broja neaktivnog stanovništva, koji se ogleda i kroz rast broja penzionera. Očekujemo da će broj penzionera rasti i narednih godina, a radnika je sve manje. Tome treba dodati i odljev radne snage. To su tri negativna trenda, što će se svakako odraziti na funkcionisanje penzijskog sistema" – kažu u Zavodu PIO.
Trenutno je, navode, situacija povoljnija nego prije četiri godine. Ali, ako se nešto značajno ne promijeni, posebno ako se nastavi trend iseljavanja, a bude bilo sve više penzionera, zavodi za nekoliko godina neće moći isplaćivati penzije.
"- Postoji bojazan da bi u budućnosti iseljavanje stanovništva moglo dovesti do situacije da nema ko uplaćivati novac da bi se mogle isplaćivati penzije. Ako nema radnika, ni budžet neće imati ko puniti" – upozorava struka.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, u izjavi za „Avaz“ ukazao je da će, ako se nešto ne riješi, uslijediti pritisak na penzijski sistem.
Dizanje ljestvice
"- Rješenje, oslanjajući se na iskustva zapadne Evrope, može biti vjerojatno dizanje ljestvice za dostizanje penzije. Da to ne bude 65 godina, kako je trenutno kod nas, nego 70 godina" - ističe Čavalić, dodajući da statistika pokazuje da se sve duže živi.
Kako kaže, ako se ovakav trend nastavi, cijeli penzijski sistem za pet do deset godina bit će doveden u pitanje.
Ističe i da postojeći sistem ne može dovesti do znatnijeg rasta penzije, navodeći da će, s druge strane, troškovi života rapidno rasti.
Situacija u penzijskom sistemu zapravo je i lošija nego što ovi omjeri pokazuju, jer treba imati na umu da se u radnike ubrajaju i hiljade ljudi viška u državnoj administraciji ili javnim kompanijama koji ne stvaraju novu vrijednost, nego su “zbrinuti” kroz zapošljavanje na nepotrebnim ili izmišljenim poslovima.
