Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da je 60 posto, od 10 miliona oboljelih širom svijeta, registrovano u junu, što, upozorila je, pokazuje da se epidemija pogoršava, a ne da slabi.
Direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da se dnevno zabilježi i do 160 hiljada slučajeva i pozvao sve države da sveobuhvatno pristupe borbi protiv virusa.
"Pronađite, izolujte i brinite o svakom slučaju, pratite i stavljajte u karantin njihove kontakte, obucite i opremite zdravstvene radnike, obrazujte i osnažite građane da mogu da čuvaju sebe i druge", rekao je Tedros.
Upozorio je da zemlje koje primjenjuju samo dio mjera imaju "dug put pred sobom", prenosi Tanjug pozivajući se na Glas Amerike.
"Ne samo testiranje. Ne samo fizička distanca. Ne samo praćenje kontakata. Ne samo nošenje maski. Nego sve odjednom", rekao je on i naglasio da je jedna od stvari koju je naučio u proteklih šest mjeseci da nikad nije kasno da se promijeni situacija u nekoj zemlji.
Direktor WHO-a napomenuo je da nošenje maske nekada može da spasi život.
Poteškoće uzrokovane ratnim stanjem
Svjetska zdravstvena organizacija naročito je upozorila na bliskoistočne zemlje, ističući kako je ta regija dostigla "kritičan prag" u odgovoru na pandemiju korona virusa, nakon što su mjere karantina postepeno ublažene uz otvaranje granica.
Ahmed Al-Mandhari, direktor WHO-a za region istočnog Sredozemlja, izjavio je da je broj zabilježenih slučajeva zaraze korona virusom u junu bio viši nego tokom četiri prethodna mjeseca zajedno.
On je rekao da je oko 87 posto smrtnih slučajeva od posljedica COVID-a 19 potvrđeno u samo pet zemalja regiona - Iranu, Iraku, Saudijskoj Arabiji, Egiptu i Pakistanu, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.
Manje slučajeva zaraze korona virusom zabilježeno je u Siriji i Jemenu, međutim, Al-Mandhari smatra da je ovo najverovatnije posljedica poteškoća u provođenju testiranja, liječenja i praćenja kontakata oboljelih, zbog rata u ovim zemljama.
Al-Mandhari je upozorio da su zdravstveni sistemi zemlja u regionu istočnog Sredozemlja preopterećeni, da su zdravstveni radnici iscrpljeni i da je veliki broj ljudi i dalje pod rizikom, te da neuspjeh u rješavanju krize izazvane pandemijom ne dolazi u obzir kao jedna od opcija.
