Washington je saopćio da je iznos uputio posredničkom fondu Svjetske banke za ekonomski i finansijski pomoć Ukrajini, što znači da novac neće biti moguće koristiti u vojne svrhe. Kako izvještava Reuters, američka administracija se nadala da bi polovinu novca mogla iskoristiti za vojnu pomoć, ali bi za to bila potrebna saglasnost Kongresa.
Prema riječima američke ministarke finansija Janet Yellen, finansiranje pomoći iz zamrznutog ruskog imanja znači da "Rusija mora snositi troškove svoje nezakonite agresije umjesto poreskih obveznika". 20 milijardi dolara će Ukrajini pružiti "kritičnu infuziju podrške" dok se brani "od neopravdane agresivne vojne", naglasila je Yellen.
Pomoć je uplaćena nakon višemjesečnih pregovora između SAD-a i njegovih saveznika o načinu korištenja ruskih sredstava u vrijednosti od oko 325 milijardi dolara, koja su zamrznuta od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu 2022. godine.
Kako izvještava BBC, u oktobru su se članice G7 saglasile da će koristiti kamate koje su stvorene od zaplijenjenih sredstava, oko tri milijarde dolara godišnje, za finansiranje zajma od 50 milijardi dolara u periodu od 30 godina, pri čemu bi isplate trebale početi do kraja godine.
EU je sličnim načinom finansiranja Ukrajini dodijelio više od 18 milijardi eura.
50 milijardi dolara je namijenjeno osiguravanju da Ukrajina ima "sredstva koja su joj potrebna za održavanje hitnih službi, bolnica i drugih temelja svog hrabrog otpora", pojasnila je Yellen.
Pomoć je uplaćena mjesec dana prije nego što će novi američki predsjednik postati Donald Trump, koji je tokom predizborne kampanje obećao da će brzo okončati rat u Ukrajini i da neće davati novac američkim poreskim obveznicima za tu svrhu.
