"Javnost u Bosni i Hercegovini je svjesna da bh. političari nemaju interesa i/ili znanja da stvore uvjete za ekonomski napredak države kako bi građani bolje živjeli i kako bi BiH postala članica Evropske unije. Zbog toga pomoć očekuju od svjetskih sila računajući da će oni preuzeti posao domaćih političara. Tako je javnost s prevelikim očekivanjima dočekala i sastanka čelnika država zapadnog Balkana u Berlinu koji je organiziran na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona“, kaže Marić.
Ona napominje kako je bilo špekulacija o novoj inicijativi i novim planovima Njemačke i Francuske za Bosnu i Hercegovinu i Balkan, prenose vijesti.ba.
„Međutim, glavna (i jedina) tema razgovora u Berlinu je bila pomirenje Kosova i Srbije. Stekao se dojam da su predstavnici ostalih balkanskih država pozvani kao alibi koji bi političarima iz Beograda i Prištine olakšao dolazak i razgovor jer je upitno da li bi došli na sastanak predviđen samo za političare Srbije i Kosova“, kaže naša sagovornica.
Iz Bosne i Hercegovine na ovaj skup je pozvan Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, a ne Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
„To sigurno nije slučajnost“, potcrtava Ivana Marić.
Stabilnost na Balkanu je bila u fokusu ovog balkanskog samita.
„Zaoštravanje odnosa Srbije i Kosova ugrožava sigurnost, ne samo u ove dvije države, već i na cijelom Balkanu pa i šire. Sukob Beograda i Prištine neće biti lako riješiti. Na stolu su uvjeti koje druga strana ne prihvata. Kosovo od Srbije traži priznanje Kosova, a Srbija od Kosova da ukine takse na proizvode iz Srbije (i BiH)“, podsjeća ona.
Ona dodaje kako se situacija između ove dvije države pogoršala nakon što se EU oštro usprotivila prihvatanju bilo kakve priče o promjeni granica tj. razmjeni teritorija koju su navodno dogovorili predstavnici Srbije i Kosova.
„Prema Vučićevim izjavama o Kosovu, u nekoliko zadnjih godina, jasno je da on narod priprema na priznanje Kosova ali pod uvjetom da od EU i SAD dobije nešto zauzvrat kako bi taj gubitak mogao opravdati građanima Srbije. Nakon što je EU odbila bilo kakav ustupak Srbiji došlo je do naglog zaoštravanja situacije ne samo između Srbije i Kosova već su se tenzije iznenada prebacile i na BiH“, smatra ova politička analitičarka.
Marić dodaje kako Milorada Dodika nije bilo teško nagovoriti da reaktivira priču o nezavisnosti RS-a i o tome da nezavisnost Kosova znači i nezavisnost RS-a.
„Dodikovo crtanje karte „Velike Srbije“ ide u prilog Vučiću koji time dobija priliku da se i dalje predstavlja pomiriteljem na Balkanu, ponavljajući priču o poštovanju teritorijalnog integriteta BiH bez da ijednom riječju osudi Dodikove secesionističke izjava. Vučić će nastaviti ovu dvostruku ulogu sve dok od EU ne dobije pristanak na razmjenu teritorija sa Kosovom ili neku drugi veliki ustupak“, smatra Marić.
Ona na kraju ističe kako je, iako neki mediji tvrde da su Merkel i Macron za ovaj skup pripremili i nacrt zajedničke deklaracije za potpis, ovaj skup završen bez formalnih zaključaka i konkretnog rezultata.
„Ono oko čega su se sudionici složili je da se konflikt između Beograda i Prištine treba prevazići. Nastavak razgovora je planiran nakon EU izbora, početkom jula u Parizu“, zaključila je Ivana Marić.
