U posljednjem broju beogradskog Nedeljnika bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kazao je kako je osnovni razlog za Vučićevu žurbu da se opći izbori i pored pandemije koronavirusa održe što prije, a novi datum je 21. juni, američka želja da se pred predsjedničke izbore riješi kosovsko pitanje.
"Razlozi Vučićeve žurbe su više nego prozirni. U septembru, pred američke predsjedničke izbore, čeka ga zahtjev Trumpovog izaslanika Grenella za rješenje kosovske krize. To je jedini potencijalni uspjeh koji bi Trump mogao predstaviti na međunarodnom planu u osvit tih izbora, a istovremeno i posljednja prilika za Grenella da se promoviše kao pravi kandidat za najvišu funkciju u vijeću za nacionalnu sigurnost. Vučić dobro zna da svako rješenje za Kosovo o kojem je do sada pregovarao, odmah obara njegov rejting i vodi ka porazu na izborima", kazao je Tadić.
Žuri se Vučiću, žuri se Trumpu
Politički analitičar Aleksandar Popov slaže se s Tadićem jer, kako kaže, ta teza ima smisla kao jedan strateški momenat, pošto se Americi žuri jer izbori dolaze, a popularnost mu je znatno pala zbog pandemije, a "još će ga lupiti ekonomija po glavi zbog svega ovoga".
"Američki predsjednici svoje presjednikovanje žele obilježiti nekim mirovnim sporazumom, kako je to Klinton uradio s Dejtonom ili nekim ratom. Ovdje je očigledno da Trump tipuje na rješenje kosovskog pitanja čim je imenovao Grenella, svog čovjeka od povjerenja. Sigurno je da će Amerika insistirati da se do izbora riješi ovo pitanje", jasan je Popov.
On smatra i kako je Amerika po svom stilu pregovaranja, zavrtanja ruku, u prednosti u odnosu na princip "meke moći" koji koristi Evropa, koja je sterilnim pregovaranjem Federice Mogherini pregovore dovela u ćorsokak. Činjenica je, prema njegovom mišljenju, da su ključne stvari iz Briselskog sporazuma iz 2013. godine ostale neimplementirane.
"Amerika igra oštriju igru, tzv. holbrukovanje, kako je svojevremeno Richard Holbrooke to radio, koriste ozbiljne političke i ekonomske pritiske. Ipak situacija im nije naklonjena jer za razliku od Haradinaja, Kurti je i od ranije bio protiv bilo kakvih pregovora jer Srbija, prema njegovom mišljenju, samo treba da prizna Kosovo kao nezavisnu državu i gotova priča. Tu je ključno kako će se rasplesti priča o novoj kosovskoj vladi, jer u slučaju da novu većinu formira Isa Mustafa, stari i iskusni političar, pregovori bi najesen imali ozbiljnu šansu", smatra Popov.
Važno je i ko će biti pregovarač s kosovske strane
Opet na scenu dolazi mogućnost razgraničenja jer su baš iz Mustafine stranke, Demokratske lige Kosova, nedavno stizali prijedlozi da oni daju nekoliko sela oko Leposavića da bi dobili Medveđu, Preševo i Bujanovac.
"To nije prihvatljivo Srbiji koja će tražiti sjever Kosova za ove tri općine, s tim da opet neće smjeti dati cijele te općine jer preko njih ide Koridor 10 koji je strateški i u koji je uložila ogromna sredstva. Amerika će tu biti moderator i sigurno je da će se probati doći do nekog dogovora. Bez obizira na Lajčakovo imenovanje, vjerujem da će Amerika igrati glavnu ulogu", navodi on.
Evropska unija je razjedinjena u vezi s mogućnosti razgraničenja, posebno je protiv Njemačka, dodaje, jer je Angeli Mekel jasno kakve bi to posljedice moglo imati posebno na Bosnu i Hercegovinu.
Duhovi prošlosti i Timothy Less
"Bivši britanski diplomata Timothy Less je prije dvije ili tri godine u Foreign affairsu napisao kako neće biti mira na Balkanu dok se ne naprave etnički čiste države velika Albanija, velika Srbija i velika Hrvatska. Na to sam mu ja odgovorio da je to moguće samo na nekoj mirovnoj konferenciji poslije nekog rata. Bez rata to nikako nije moguće. Činjenica je da je mogućnost razgraničenja na Kosovu podstakla razne kombinacije teritorijalnog prekomponovanja po nacionalnom principu. Dodik otvoreno zagovara pripajanje RS-a Srbiji kao nadomještaj gubitka dijela Kosova, Crnu Goru i dalje smtraju srpskom zemljom", kaže Popov.
Te ideje za posljedicu imaju rast apetita kod drugih, često se ranije pojavljivala karta velike Albanije, nedavno se pojavila i karta velike Mađarske Viktora Orbana.
"Kao da se oživljavaju duhovi prošlosti koji su doveli do jednog svjetskog rata i do niza balkanskih ratova. To nije naivna igra i može da dovede do ogromnih posljedica, čak i do ratnih sukoba. Nije slučajno da je Angela Merkel direktno protiv toga. Razgraničenje Kosova bi možda bilo najlakše rješenje tog problema, ali izgleda kao ona vunica kod džempera, povučeš je i brzo nestane cijelog džempera. Bosna i Hercegovina je tu veoma osjetljiva ako se uzmu u obzir nastojanja Dodika, ranije Tome Nikolića, a ni Vulin nije bio manje prijemčiv govoreći da je RS formalno u sastavu BiH, a nije isključeno da se jednog dana ta istuacija promijeni", zaključio je Popov.
