To je politička odluka i ne klanjam joj se, ali Mali nije dobro procijenio šta treba da uradi, zaključio je Vučić. Pojedini profesori FON-a traže odgovornost nadležnih na tom fakultetu.
Bilbordi zovu nove kandidate za doktorske studije na FON-u, a za najpoznatijeg FON-ovog postdiplomca već je prekasno. To misli i predsjednik Srbije. Trebalo je da Siniša Mali iscijepa doktorat prije odluke, kaže Aleksandar Vučić. I iako je koliko jučer rekao da odluka Univerziteta neće uticati na mjesto Malog u Vladi, nije više sve tako sigurno.
"Siniša Mali mora da plati i političku cijenu, a vidjet ćemo sve kako i šta u budućnosti. I zbog toga što nije umio dobro da procijeni, a i zbog toga što, pravo da vam kažem, kada ste prije tri mjeseca mogli da pokažete cijeloj Srbiji da vas baš briga i pocijepate taj doktorat, tada to niste uradili. Sad da ga cijepate, besmisleno je i nikakvog smisla nema", rekao je predsjednik Srbije.
Posljedice traže i brojni profesori Beogradskog univerziteta i to za mentora Siniše Malog Ondreja Jaška, te članove komisije, profesoricu FON-a Slađanu Barjaktarović Rakočević i profesora Ekonomskog fakulteta Dragana Đuričina. Profesor FON-a Božidar Radenković kaže da tu nije kraj, jer je cijelo nastavnonaučno vijeće znalo da je rad Malog sumnjiv. Međutim, pod pritiskom dekana, samo četiri profesora, uključujući Radenkovića, bilo je uzdržano kada je riječ o spornoj disertaciji.
"Išlo se u to da se raznim metodama ono što nije tačno proglasi za tačno i tu su svi žrtvovali i svoju reputaciju i ugled fakulteta i Univerziteta. Što se mene lično tiče, ja mislim takvi profesori ne zaslužuju poslije svega što su učinili da budu profesori. Jednostavno sa takvom historijom je nečasno biti profesor", smatra Božidar Radenković sa FON-a.
Profesor Žarko Trbješanin, pak, kaže da je riječ o vrhu ledenog brega i da su profesori godinama saginjali glave pred sumnjivim radovima.
"Mi smo imali negdje 2006. oko 200 doktorata godišnje. Deset godina kasnije imamo 2.000 doktorata, odnosno 10 puta više. Nemoguće je da su to sve dobri doktorati i da daju nekakav vrhunski doprinos nauci. Da je to tako mi bismo bili sada zemlja broj jedan u nauci", rekao je psiholog Žarko Trebješanin.
Gotovo istovjetan slučaj ministra - plagijatora imala je i Hrvatska 2017. kada je zbog plagiranog naučnog rada u Saboru tražena smjena ministra obrazovanja Pave Barišića. Ono što se tamo dogodilo može biti i naznaka kakva će biti politička odluka u ovom srbijanskom slučaju.
"Plenković ga je u Saboru branio vrlo srčano i strastveno. Ali u roku od nekoliko mjeseci nakon što se cijela stvar slegnula, u prvoj rekonstrukciji Vlade Barišić je prestao biti ministar", kaže novinar N1 iz Zagreba Hrvoje Krešić.
Siniša Mali doktorsku disertaciju branio je 2013. što i dalje stoji u zvaničnoj biografiji ministra. Slučaj plagiranja otvoren je 2014. kada je profesor Raša Karapandža iznio dokaze da je značajan dio doktorata Malog plagiran.
