„Ja sam sad ljut na Baneta Nedimovića cijelo jutro, dođe mi da skočim kroz prozor od njegovih izjava ‘ma nema problema izvozimo sve'“, rekao je Vučić.
A možda je srbijanski ministar poljoprivrede samo dobro zapamtio nedavne predizborne predsjednikove poruke da Srbija ima i više nego što joj treba pa će i komšije da hrani.
“Ljudi ne moraju da brinu, ništa ne moraju da kupuju, da prave rezerve, imamo dovoljno za koliko hoćete. Tako da građani Srbije šta god da se desi u svijetu neće biti gladni”, govorio je Vučić.
Drugom prilikom je poručio: “Nemojte da nasjedate na trikove, provokacije, besmislice… Bit će dovoljno hrane, benzina i svega što nam je potrebno jer se za to ozbiljna srpska država postarala”.
A danas bi se trebalo brojati svako zrno pšenice – predsjednik Srbije objašnjava da dolazi najteža zima u posljednjih 70 godina i pita se: Hoćemo li preživjeti?
“Ono što je sigurno to je da će nedostajati mnogo hrane… hrane neće biti dovoljno, imat ćete negdje oko 25 posto svjetskog tržišta koje neće imati hljeba”, rekao je.
Pa hoće li se i Srbija naći u tih 25 posto, kakvo je realno stanje?
“Srbija je agrarna zemlja i mislim da ne treba da se brine da nećemo imati hrane u ovoj godini, izvjesno je da ćemo prvo imati novi rod pšenice, mi ne moramo barem što se tiče hljeba da brinemo”, kaže agroekonomista Milan Prostran.
Činjenica je da se odlukom najvećeg svjetskog proizvođača pšenice, Indije, da zabrani izvoz, sve poremetilo – trenutno je cijena tone na čikaškoj berzi historijska. Stručnjaci objašnjavaju da će se zbog toga potražnja svijeta za pšenicom preliti i na relativno male proizvođače poput Srbije – kažu, ako budemo oprezni, samo cijena hleba može da brine, ali glad neće biti opcija.
“Da se postojeće zalihe i rezerve prate njihovo trošenje i izvoz jer bolje vrabac u ruci nego golub na grani”, govori Prostran.
A za to hoće li pored pšenice ove godine biti dovoljno i kukuruza, suncokreta i drugih kultura koje su posađene na proljeće, pita se, kažu, više suša nego rat u Ukrajini.
