Vrijeme je za akciju na zapadnom Balkanu

Bosna i Hercegovina glavni je prioritet u 2018. godini za SAD i Evropsku uniju koje trebaju da ohrabre lidere njenih političkih stranaka da usaglase novi izborni zakon. Međutim, ako oni ne postignu dogovor, poziva se visoki predstavnik da iskoristi svoje ovlasti i nametne rješenje. Ovo se, između ostalog, navodi u najnovijem izvještaju američkog Instituta "Istok-Zapad" i Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku.

Ovaj dokument pod nazivom "Vrijeme je za akciju na zapadnom Balkanu - Preporuke za američku diplomatiju" ujedno je i prijedlog plana obnovljenog jakog američkog i evropskog angažmana na zapadnom Balkanu, pišu Vijesti.ba.

"Nakon jesenjih izbora u BiH, SAD i EU trebaju se fokusirati na racionalizaciju dejtonskih institucija, pazeći da time ne ugroze temelje na kojima počiva ovaj sporazum", kaže se u izvještaju objavljenom 2. maja u New Yorku.

Prioritet treba biti jačanje saradnje s NATO-om, koji treba redefinirati uslove za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP), čime bi se BiH primakla korak bliže članstvu.

Kako se navodi, SAD trebaju više investirati u BiH putem Američkog poslovnog fonda i otvaranjem niza malih i srednjih preduzeća.

Između ostalog, u izvještaju se potencira da SAD i EU trebaju zajednički i koordinisano da se angažuju u rješavanju gorućih pitanja na zapadnom Balkanu kako bi se spriječio potencijalni konflikt u tom regionu.

Navodi se i da je potrebna "neposredna i odlučujuća akcija" SAD i EU jer je "zapadni Balkan, koji obuhvata BiH, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Albaniju i Srbiju, ponovo postao područje koje zabrinjava zbog manjkavosti unutrašnjeg upravljanja, ekonomskih izazova, etničkih konfrontacija unutar regiona i vanjskih utjecaja".

U dijelu koji se odnosi na Srbiju, ističe se kako bi SAD trebale da nastave podržavati članstvo te zemlje u EU, ali i poziciju Brisela da nema članstva bez priznavanja Kosova i povinovanja politici EU prema Rusiji.

Također, naglašava se da SAD trebaju da ohrabre EU da oživi dijalog Kosovo i Srbije, koji mora da dovede do srbijanskog priznavanja Kosova kao nezavisne države. Washingtonu je, dodaje se, potreban obnovljen i ojačan odnos sa Srbijom, najvećom i najjačom državom regiona, koja "balansira na diplomatskoj žici udvarajući se istovremeno i Rusiji i EU".

"Evropski čelnici ne mogu da očekuju od Srbije da će se odlučno posvetiti EU ako članstvo i dalje izgleda daleko. Jednom riječju, ako Srbija ne može da sjedi na dvije stolice, onda to ne može ni EU", kaže se u dokumentu.

Članstvo u NATO-u treba da ostane opcija kada je riječ o Srbiji, ali američka očekivanja moraju da uzmu u obzir i historijsko naslijeđe vojnih operacija NATO-a u regionu, kao i vjerovatno glasno protivljenje Rusije. Zato, navodi se, saradnja s NATO-om treba da se nastavi uz podršku Srbiji da ograniči svoje sigurnosne veze s Rusijom na trgovinu oružjem i obuku, pišu Vijesti.ba.

Kada se radi o Kosovu, u izvještaju se ističe da bi SAD trebale ohrabriti EU da oživi dijalog Kosova i Srbije uz podršku SAD-a kako bi se spriječilo da Kosovo nastavi kliziti ka statusu zamrznutog konflikta.

"SAD bi trebale da ohrabre EU da ponovo potvrdi da je Kosovo na kredibilnom putu pristupanja, iako mu predstoji još mnogo posla, dok Srbiji mora jasno da se stavi do znanja da njen put pristupanja EU zahtijeva priznavanje Kosova uz razumijevanje da, kad postane članica EU, ne može ometati eventualno članstvo Kosova u EU", kaže se u dokumentu.

Također, NATO bi zajedno s Kosovom trebao da radi na razvoju male, lako naoružane, odbrambene vojne moći, a proces formiranja tih snaga mora da uključi dijalog Kosova i Srbije, ali ni pod kojim uslovima Srbija ne treba da ima pravo veta u tom procesu. KFOR treba da ostane na Kosovu, ali bi postojanje stalne NATO-ove ili američke baze u regionu nepotrebno provociralo Srbiju i Rusiju.

Uz konstataciju da proces normalizacije odnosa nailazi na niz ozbiljnih prepreka, autori izvještaja navode da obje strane moraju u potpunosti i u dobroj vjeri da provedu postojeće sporazume, a kada je riječ o neriješenim pitanjima koja zahtijevaju pregovore, strane treba ohrabriti da se saglase na najvišem nivou o "mapi puta" koraka koji vode ka rješenju i primjeni.

U dijelu koji se tiče Makedonije, autori izvještaja navode da članstvo te zemlje u EU i NATO-u mora da bude prioritet.

"SAD treba da upotrijebi svoj utjecaj na najvišem nivou u Makedoniji i Grčkoj da naglasi važnost rješavanja pitanja imena, koje stoji na putu, i da sarađuju sa UN-om u tom cilju", kaže se u dokumentu.

Dalje se ocjenjuje da zapadni Balkan ima realan i mjerljiv utjecaj na sigurnost i stabilnost Evrope i da brojni politički, ekonomski i sigurnosni izazovi sa kojima se region danas suočava prijete da se odraze i na ostatak Evrope, pišu Vijesti.ba.

Međutim, ističe se, problemi Balkana nisu nepremostivi, jer ne zahtijevaju nove institucije ni značajne finansijske i vojne obaveze SAD-a, nego, naprotiv, rješenje zahtijeva rad kroz dvije organizacije koje su već prisutne u regionu - EU i NATO.

"Sveobuhvatni pristup rješavanju čitavog niza političkih, ekonomskih i sigurnosnih izazova na Balkanu zahtijeva da EU i NATO rade u tijesnoj koordinaciji, i među sobom i sa SAD-om", dodaje se u izvještaju.