Volkswagenovo upozorenje prošle sedmice o gašenju radnih mjesta i otpuštanju radnika već od sredine sljedeće godine, te čak o potencijalnom zatvaranju proizvodnih linija na domaćem tržištu po prvi put u svojoj 87-godišnjoj povijesti, izazvalo je šok diljem zemlje.
Međutim, nad najvećim njemačkim proizvođačem automobila već se godinama nadvijaju olujni oblaci zbog rastućih troškova proizvodnje, slabije domaće privrede nakon pandemije i sve jače konkurencije iz Kine. Volkswagenova neuspješna strategija za električna vozila dodatno stvara probleme.
Proizvođač automobila sada mora uštedjeti oko 10 milijardi eura (11.1 milijardu dolara) u naredne tri godine, što može značiti gubitak hiljade radnih mjesta i vjerojatno gašenje nekih od 10 njemačkih proizvodnih linija.
Rivali sustižu Njemačku
Bolne reforme u Volkswagenu mogu se promatrati kao dio šireg izazova s kojim se suočava njemačku privredu vrijedno 4.2 bilijuna (hiljada milijardi) dolara. Poremećaji u opskrbnim lancima, energetska kriza – posebno zbog smanjenja opskrbe ruskim plinom – i gubitak konkurentske prednosti štete rastu njemačke privrede.
“Volkswagen je primjer uspjeha njemačke industrije u posljednjih devet desetljeća”, rekao je za DW prošle sedmice Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING banke za Njemačku. “No, ova priča nam govori što četiri godine ekonomske stagnacije i deset godina pogoršanja međunarodne konkurentnosti mogu učiniti privredu. One čine ulaganja manje atraktivnima.”
Prema podacima nacionalne statističke agencije Destatis, njemačka je privreda prošle godine palo za 0,3 posto. Tri vodeća ekonomska instituta predviđaju stagnaciju BDP-a u 2024. – očekuje se rast od nula posto. Ovo je u suprotnosti s deset uzastopnih godina rasta koje je Njemačka doživjela prije pandemije koronavirusa – najdužim razdobljem rasta od ponovnog ujedinjenja 1990.
Jesu li dani njemačke industrije odbrojani?
Loše vijesti iz Volkswagena, zajedno s negativnim vijestima o drugim njemačkim industrijskim gigantima – uključujući BASF, Siemens i ThyssenKrupp – potaknule su narativ da su prošli dobri dani za njemačku ekonomiju i da je ekonomski pad neizbježan.
“Najava Volkswagena svakako je simptom šire slabosti njemačke industrije, a ne izoliran slučaj”, rekla je za DW Franziska Palmas, viša ekonomistica za Europu pri londonskom Capital Economicsu. Ona ističe da je industrijska proizvodnja u srpnju bila gotovo 10 posto ispod razine na početku 2023., kao i da je industrijska proizvodnja u šestogodišnjem trendu pada.
Osim pitanja njemačkog automobilskog sektora, Palmas naglašava i “trajan gubitak proizvodnih kapaciteta u energetski intenzivnoj industriji”, zabilježen od početka energetske krize 2022., potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu. Capital Economics očekuje da će udio industrijskog sektora u njemačkom BDP-u “nastaviti opadati u sljedećem desetljeću”.
Porast populizma usporava reforme
Sudha David-Wilp, direktorica berlinskog ureda istraživačkog centra German Marshall Fund, smatra da su nevolje u zemlji rezultat oklijevanja nekoliko vlada da provedu potrebne, ali bolne reforme. Među razlozima je, kako je rekla, uspon stranaka poput krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) u posljednjem desetljeću.
“Merkelina era bila je prilično ugodna i Njemačka je bila dovoljno bogata da prebrodi pandemijsku krizu”, rekla je ona za DW. “No, s porastom populizma, etablirane stranke žele osigurati da se Nijemci osjećaju ekonomski sigurno kako ne bi postali plijen stranaka koje ih plaše.”
Ovakva strategija samo odgađa neizbježno, jer ekonomski udari konkurencije s nižim troškovima nastavljaju nagrizati njemački udio u globalnom ekonomskom kolaču. U međuvremenu, pogoršanje geopolitičkih pitanja – posebno između Zapada, Rusije i Kine – prijeti daljnjim usporavanjem globalizacije, od koje je Njemačka najviše profitirala.
Volkswagenove reforme su “posljednji poziv na buđenje”
“Svijet se mijenja, pa se i naši izvori ekonomskog rasta mijenjaju”, naglašava ekonomist Carsten Brzeski, i dodaje: “Problemi Volkswagena trebali bi biti posljednji poziv na buđenje za njemačke kreatore politike da počnu provoditi reforme kako bi zemlja ponovno postala privlačna.”
Nije jasno kojom će brzinom te reforme biti provedene, jer u Njemačkoj postoji zakonsko ograničenje novog zaduživanja, tzv. kočnica zaduživanja – koja dopušta državni proračunski deficit od najviše 0,35 posto BDP-a. Osim toga i sukobi između koalicijskih partnera kancelara Olafa Scholza oko saveznog proračuna za 2025. blokiraju zemlju i daljnje investicije. To znači da je malo prostora za povećanje fiskalnog stimulansa.
No, unatoč nizu negativnih vijesti, Njemačka ostaje ključna lokacija za međunarodna ulaganja. Google, Microsoft, Eli Lilly, Amazon i kineski proizvođač automobila BYD najavili su velika ulaganja u narednih 18 mjeseci. Tesla je već u zemlji. A Berlin sa oko 20 milijardi eura subvencionira jačanje domaćeg sektora poluvodiča, posebno u istočnoj Njemačkoj, podržavajući ulaganja tajvanskog proizvođača čipova TSMC-a i Intela.
Na pomolu novi pravac Njemačke
Biotehnologija, zelene tehnologije, umjetna inteligencija (AI) i obrana također su sektori u rastu, kaže David-Wilp. Dodaje da bi ih vlada mogla dodatno podržati u sklopu kreiranja nove industrijske strategije. “Nije sve propalo, nije sve mračno. Pred nama su putevi rasta”, rekla je ona. “Stvari moraju postati loše prije nego postanu bolje, a osjećaj za inovaciju treba ponovo potaknuti.”
Međutim, reforme će vjerojatno morati pričekati do sljedećih saveznih izbora, zakazanih za septembar 2025. Na njima Scholzova koalicija – sastavljena od socijaldemokrata lijevog centra, Zelenih i liberalnih Slobodnih demokrata – Liberala (FDP) – vjerojatno neće osvojiti većinu.
Zbog njemačke ekonomske slabosti krajem devedesetih zemlja je dobila nadimak “bolesnik Europe”. Ministar financija Christian Lindner (FDP) poriče da je ovaj nadimak ovoga puta prikladan, rekavši delegatima na Svjetskom gospodarskom forumu u januaru da je Njemačka umjesto toga “umoran čovjek” kojem je potrebna “šalica dobre kafe” sastavljena od strukturnih reformi.
