Međutim, kako stručnjaci pojašnjavaju, uprkos pranju ili guljenju, na voću i povrću ostaju hemijske tvari koje mogu izazvati čitav niz tegoba i bolesti kod odraslih i djece.
Prema posljednjem istraživanju radne grupe za okoliš (Environmental Working Group),jedna jagode može sadržavati i do 23 različitih vrsta pesticida. Na listi su se iza jagoda našle trešnje, breskve, jabuke, grožđe…
Također, početkom godine je Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila godišnje izvještaje o ostacima pesticida u hrani za 2020. godinu. Prema tim podacima polovina voća i povrća na evropskom tržištu je još uvijek kontaminirana ostacima barem jednog pesticida, dok četvrtina njih sadrži koktel od 15 ostataka pesticida.
Međutim, zabrinjavajući je podatak da posljednjih 10 godina nije postignut napredak u pogledu kontaminacije hrane i izloženosti učinku koktela. Ovo su utvrdili stručnjaci iz organizacije PAN Evrope.
U izvještaju se navodi kako se koktel od 14 različitih pesticida mogao naći u kruški. Dok čak koktel od 15 različitih pesticida u riži.
Program kontrole
Kako bi provjerili koje analize po ovom pitanju se provode u našoj zemlji te da li su izvještaji usklađeni sa EU koordiniranim programom kontrole kontaktirali smoAgenciju za sigurnost hrane u BiH.
Iz Agencija za sigurnost hrane za Raport su kazali kako svake godine provode program kontrole ostataka pesticida. Program je usklađen prema Višegodišnjem programu kontrole. U tom programu su definirani prehrambeni proizvodi i pesticidi koji se prate u Bosni i Hercegovini.
“Program kontrole je jednim dijelom usklađen sa EU-koordiniranim programom kontrole. Kao i sa djelom nacionalnih proizvoda koji su odabrani na osnovu rezultata dosadašnjeg provođenja programa ostataka pesticida u i na hrani, važnost proizvoda sa aspekta potrošnje hrane. Ali i RASFF obavijesti i drugi parametri”, istaknuli su.
U Hrvatsku je tokom ove godine spriječen uvoz šljiva iz Sjeverne Makedonije zbog prevelike prisutnosti insekticida klorpirifosa. Međutim, ovo je samo jedan u nizu od proizvoda koji je zabranjen u proteklom periodu iz ove zemlje zbog prisustva pesticida.
Propisana procedura
Primjera radi, slično je bilo i u našoj zemlji kada je tokom prošle godine Agencija za sigurnost hrane BiH obavijestila da su sa tržišta povukli četiri vrsta sladoleda u različitim pakovanjima. I to zbog utvrđenog pesticida etilen oksida u aditivu koji se koristi u procesu njihove proizvodnje.
“Agencija je provela Program kontrole (monitoring) ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla. U skladu sa Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla. Agencija je na osnovu rezultata provedenog monitoringa izradila Izvještaj o ostacima pesticida. Svakako, u skladu sa propisanom procedurom. Izvještaj smo uputili u Vijeće ministara BiH na usvajanje. Nakon usvajanja, biti objavljeno na web stranici Agencije”, pojasnili su.
Svjetski stručnjaci pojašnjavaju da se pesticidi povezuje s poremećajima u razvoju mozga i hormonskoga sistema kod djece, autizmom, zaostajanjem u rastu, smanjenom inteligencijom…
Maksimalno dozvoljene količine
Iz Agencije su nam kazali da se ostaci pesticida na hrani javlja kao rezultat upotrebe hemijskih sredstva i mogu predstavljati velik za zdravlje.
“Ostaci pesticida u ili na hrani biljnog/životinjskog porijekla se javljaju kao rezultat upotrebe hemijskih sredstava u zaštiti bilja. Kao i biocidnih preparata. U veterinarskoj medicini mogu predstavljati rizik po javno zdravlje. Iz ovog razloga, u BiH je donesen sveobuhvatan pravni okvir. Okvir kojim su definirana pravila za odobravanje aktivnih materija korištenih u sredstvima za zaštitu bilja. Upotreba sredstava za zaštitu bilja i propisuju se maksimalno dozvoljene količine ostataka pesticida u i na hrani.
U cilju osiguranja visokog nivoa zaštite potrošača, maksimalna dozvoljena količina’ ili kratko ‘MRL, su propisani Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida. Pravilnik je usklađen sa Uredbom (EC), čime se kontrolira da li se proizvođači pridržavaju dobre poljoprivredne prakse. Zakonom o fitofarmaceutskim proizvodima BiH uređena je osnova koja se odnosi na ostatke fitofarmaceutskih sredstava(FFS). Te pravilnu upotrebu i registraciju FFS”, zaključili su iz Agencije za sigurnost hrane.
