Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovini razmatrali su danas na sjednici u Sarajevu, uz ostalo, i pitanje priznanja Kosova.
Za ovaj prijedlog su glasali hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, dok je protiv bio Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
- Dodik bio protiv i to će biti tema narednih sedmica. Za očekivati je da će Dodik tražiti sjednicu NSRS-a i iznositi one teme gdje se povezuje Kosovo i RS. To je rizična priča koja može eskalirati u priču o secesiji i pretpostaljam da svi znate kuda bi to vodilo, kazao je Komšić, što je kasnije potvrdio i Džaferović.
Politički analitičar, advokat i bivši jugoslovenski političar, Azem Vllasi, izjavio je za Radiosarajevo.ba da je Bosna i Hercegovina trebala priznati Kosovo onda kada su to uradile Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
- Ako to nije tada uradila, onda je to trebala uraditi nakon što je Međunarodni sud pravde (MSP), i to odgovarajući upravo na zahtjev Srbije, jasno utvrdio da "proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom ni u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 SB UN". Po pitanju Kosova Bosna i Hercegovina nema niti jedan razlog da ima drugačiji stav od četiri navedene države koje su ga priznale. Ali opstrukcijom srpskog člana Predsjedništva BiH po ovom pitanju, taj član pravi društvo Srbiji u teritorijalnim pretenzijama prema Kosovu, ali i šire, kazao je Vllasi.
Prema njegovim riječima, pokušajima da se pitanje bosanskohercegovačkog entiteta RS usporedi sa Kosovom jasno je da Dodik nastoji pomoći Srbiji za teritorijalno proširenje na štetu BiH.
- Pošto je Kosovo proglasilo nezavisnost i nema povratka u sastav Srbije, onda bi RS da proglasi nezavisnost od Bosne i Hercegovine, pa bi da se pripoji Srbiji. Između Kosova i RS nema nikakve sličnosti kao što nema sličnosti ni sa jednom novonastalom državom poslije nestanka Jugoslavije. RS je nastala zločinima, etničkim čišćenjem i genocidom. Najveći, najjači dokaz tome je što su svi njeni glavni politički i vojni rukovodioci, dakle osnivači RS osuđeni na dugogodišnje robije zbog teških zločina počinjenih tokom stvaranja tog entiteta, konstatira Vllasi.
Ukoliko entitet RS želi da legalizira svoj status u novoj realnosti Bosne i Hercegovine, u okviru "daytonske BiH", prema riječima Vllasija, za početak treba njeno rukovodstvo da uradi tri stvari:
- Prvo, da osudi zločine koje su čelnici tog entiteta počinili u procesu stvaranja RS '92 do '95 i da se ogradi od njih; drugo, da Skupština RS usvoji obavezujući pravni akt kojim se ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Tako treba zaustaviti razulareno i ponižavajuće ponašanje Dodika i svakog drugog i budućeg dodika prema suverenoj međunarodno priznatoj državi Bosni i Hercegovini. Treće, da se u Sarajevu donese odluka o priznavanju Kosova od strane Bosne i Hercegovine. Bio bi to jasan dokaz da Bosna i Hercegovina prema Srbiji i Kosovu ima isti odnos kao one četiri države, a ne da služi Srbiji kao ortopedsko pomagalo u njenim teritorijalnim pretenzijama prema susjedima, zaključio je Vllasi.
