Vlasti u Federaciji BiH razmišljaju o uvođenju dualnog sistema obrazovanja u srednje stručne škole. Riječ je o modelu u kojem učenici dio nastave pohađaju redovno u školi, a dio na stručnoj praksi u različitim firmama.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mirsad Đonlagić tražio je od federalne ministrice obrazovanja i nauke Elvire Dilberović da mu dostavi odgovor na pitanje da li je upoznata s ovim nastojanjima i da li uopće oni koji to žele implementirati imaju informacije o slabostima dualnog sistema obrazovanja kao i o namjeri Njemačke da izvrši znatna poboljšanja navedenog sistema. Donlagić je u poslaničkom pitanju naveo i da ga zanima da li će razvoj generičkih sposobnosti kod učenika i studenata u FBiH u sistemu obrazovanja dobiti posebno i značajno mjesto.
Ministrica Dilberović je navela da ministarstvo na čijem je čelu djeluje u smjeru stvaranja uslova kojima bi se unaprijedilo srednje stručno obrazovanje u FBiH, te podigao kvalitet srednjeg stručnog obrazovanja i uspostavila kvalitetnija veza obrazovanja s tržištem rada. Upravo u okviru tih nastojanja spominje se i dualno obrazovanje.
Inače, ovaj sistem obrazovanja jako je popularan u razvijenim evropskim zemljama, a najuspješniji modeli razvijeni su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, gdje je, ističe Dilberović, dualno obrazovanje pokazalo svoju vrijednost i benefite.
"U našim kontaktima s kolegama iz navedenih zemalja upoznali smo se sa svim prednostima, ali i nedostacima koje svaki sistem, pa tako i ovaj, ima. Međutim, oni ističu da je ovo sistem koji omogućava potrebnu saradnju obrazovanja i tržišta rada, te da učenici izlaze iz škola i pristupaju tržištu rada s dovoljnim znanjima, vještinama i kompetencijama", navela je Dileberović u odgovoru.
Dodaje da navedene evropske zemlje ne samo da nastoje zadržati i unaprijediti ovaj vid obrazovanja u svojim zemljama, nego su spremni da BiH, kao i zemljama u regionu pruže materijalnu i tehničku pomoć u implementaciji pojedinih projekata iz oblasti dualnog obrazovanja.
"Za dualno obrazovanje kakvo je u razvijenim evropskim zemljama, neophodno je još organizacijskih i prosvjetno-pedagoških reformi, ali i materijalnih pretpostavki kako bi se moglo ozbiljno pristupiti njegovom uvođenju u naš obrazovni sistem. U međuvremenu, pristupa se implementaciji pilot projekta s odgovarajućim poslodavcima i školama, na određenim mikropodručjima koja imaju potrebne uslove za nešto tako, a koji bi trebali pokazati pozitivne strane navedenog sistema obrazovanja. Također, ključne odnosno generičke kompetencije koje su neophodne za uspješno i aktivno djelovanje u društvu moraju imati mjesto u našem obrazovnom sistemu", navela je ministrica.
Ideju o uvođenju dualnog obrazovanja podržava u Federalni zavod za zapošljavanje iz kojeg ističu da taj sistem doprinijeti smanjenju nezaposlenosti.
"Dualnim obrazovanjem bi se trebala postići bolja usklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada. Trenutna neusklađenost rezultira time da se osobe koje završe srednju škola u velikoj mjeri prijavljuju na evidenciju nezaposlenih jer ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenje, a jedan od razloga je nedovoljna osposobljenost za obavljenje traženih poslova. Dualni sistem obrazovanja je oprobani recept za efikasnu integraciju mladih ljudi na tržištu rada te za prevenciju nezaposlenosti. Stoga je za očekivati da će uvođenje tog sistema olakšati pristup tržištu rada mladim osobama te doprinijeti smanjenju njihove nezaposlenosti", kazali su nam iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Model dualnog obrazovanja u evropskim zemljama koje su ekonomski stabilne i s visoko kvalificiranom proizvodnjom planiran je najmanje pet godina prije implementacije.
