I oni koji su se javili radili su jako loše i od njih nije bilo velike koristi. Uzalud je nudio plaću od pet do devet tisuća kuna mjesečno (ovisno o količini koja se nabere) za osam sati rada dnevno uz sat vremena odmora i plaćen prijevoz do plantaže u Majkovcu kod Svetog Ivana Zeline.
Kljaković Gašpić: Trešnje se beru sada i propadaju jer ih nema tko brati
Stoga je Kljaković Gašpić pokušao pronaći uvoznu radnu snagu. Javili su mu se potencijalni radnici iz Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Nepala i Filipina, ali problem nije mogao riješiti zbog birokratske zavrzlame. Naime, on je potrebu za radnicima oglasio u travnju, a papirologija, odnosno njihove radne dozvole mogle bi se riješiti tek u kolovozu i rujnu. Dakle. nakon četiri mjeseca.
"I, eto, vidite. Našao sam deset Nepalaca preko jedne agencije koji su spremni brati trešnje, ali početi bi mogli tek u kolovozu jer im nije riješena radna dozvola i viza. A u kolovozu meni treba samo jedan radnik da pokosi po voćnjaku. Trešnje se beru sada i propadaju jer ih nema tko brati", istaknuo je Kljaković Gašpić, naglasivši da su za sve krive spora administracija i velika birokracija.
"Doživljavamo poslovnu katastrofu. Nezaposleni neće raditi. I bolje, ništa ne valjaju"
"U Hrvatskoj ima posla za radnike, a nema za neradnike. Svi koji hoće, mogu raditi, ali, eto, ti nezaposleni vole biti na zavodu za zapošljavanje i tako žive, nekada nešto odrade na crno i s tim se zadovolje", rezolutan je Kljaković Gašpić, koji kaže da se treba ukinuti postojeća procedura izdavanja radnih dozvola te da postupak treba prebaciti na poslodavca, koji u konačnici i plaća te radnike, a ne tražiti suglasnosti zavoda za zapošljavanje.
"Stotine, možda i tisuće OPG-ova u Hrvatskoj nemaju potrebne radnike u poljoprivredi. Nemaju berače! Urodi jagoda, trešanja, borovnica, malina, kupina, breskvi, marelica, jabuka, krušaka su ugroženi. Nema tko brati voće koje dozrijeva i dospijeva", tim se dramatičnim apelom hrvatskoj javnosti obratio Kljaković Gašpić, predsjednik udruge "ZG trešnja".
"Doživljavamo poslovnu katastrofu. Domaćih radnika je nedovoljno. Nezaposleni sa zavoda za zapošljavanje neće raditi. Dobro im je. I bolje, jer ništa ne valjaju. Neradnici i žmukljeri" oštar je Kljaković Gašpić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Vlada i ministarstvo ne reagiraju, kaže Kljaković Gašpić
Hrvatska poljoprivredna komora, HGK i Hrvatska voćarska zajednica šute. Ne poduzimaju ništa. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne reagiraju ili možda i nemaju pojma što se događa na terenu. Mi, hrvatski voćari, cvjećari, vinogradari i vinari, smo nemoćni. MUP nije kriv, nego zakonodavac koji je propisao dugu, kompliciranu proceduru i oni birokratski mozgovi koji su takav zakon osmislili i tako oštetili državni proračun i onemogućili ostvarenje prihoda nama poljoprivrednicima", dodao je Kljaković Gašpić.
Na popisu županijskih zavoda za zapošljavanje među strukama radnika koji se mogu uvesti iz inozemstva nije navedena poljoprivreda ni išta u vezi s poljoprivredom.
Što rade institucije, što rade komore, što rade udruge? Zna se za probleme s radnom snagom u turizmu i građevinarstvu. Poljoprivredu nitko ne spominje", zaključio je Kljaković Gašpić.
Foto: Arhiv
