Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Krnjić, sukladno Zakonu o PIO i dalje su doprinosi, transferi iz budžeta za povoljnije penzije, te ostali prihodi, prihodi FZ MIO/PIO, koji se mogu trošiti za isplatu penzija i troškove nosioca osiguranja.
Prema tome prijelaz na finasijsko poslovanje preko jedinstvenog računa budžeta, nema bitnog značaja za penzijski sistem u FBiH.
Povoljnije penzionisanje
No, sukladno propisima o povoljnijem penzionisanju, koji su i dalje na snazi, kao što je Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, Zakon o pravima ratnih vojnih invalida, Zakon o pravima dobitnika najviših ratnih priznanja, posebni staž po Zakonu o PIO, itd., dio tih penzija se finanisra iz budžeta FBiH.
“Obzirom na okolnost finansijskog poslovanja FZ kroz trezor, to znači da se dio penzija po tim propisima finansira iz nenamjenskih poreznih prihoda budžeta, a ne iz doprinosa za PIO. Obaveze budžeta FBiH i prije našeg prijelaza na poslovanje kroz trezor, izišle su na oko 280 miliona KM, sada su te obaveze preko 370 milona KM. U 2021.godini FBiH je, mimo doprinosa za PIO, izdvojila za finansiranje dijela povoljnijih penzija oko 294 miliona KM, a to je za oko 70 miliona KM manje od obračuna, što znači da penzijski sistem u FBiH nije dodatno koštao FBiH niti jednu KM, čak je finasirano manji iznos za povoljnije penzije. To je jasan pokazatelj da je penzijski sistem u FBiH, finansijski, potpuno stabilan”, kazao je Krnjić.
Pojasnio je da, sukladno Zakonu o PIO, penzije se usklađuju po formuli: 50 posto stope rasta BDP-a plus 50 posto indeksa potrošačkih cijena.
“Još se čeka podatak o rastu BDP-a za IV kvartal 2021.godine, da bismo imali kompletne podatke za utvrđivanje stope redovnog usklađivanja penzija. Prema trendovima iz prethodnih kvartala mi očekujemo da će stopa redovnog usklađivanja biti oko 8 posto, sa primjenom od 1. januara 2022.godine. Osim toga, izmjenama Zakona o PIO od prije mjesec, omogućeno je i vanredno povećanje penzija do stope rasta realnog BDP-a u prethodnoj godini, a što će biti minimalno još 3 posto. Dakle u 2022.godini će penzije biti povećane za preko 11 posto”, pojasnio je Krnjić.
Za isplatu takvih penzija, dodaje on, bit će utrošeno oko 2,5 milijardi KM, što je više sredstava za penzije nego u 2021.godini za oko 300 miliona KM, te 2,5 milijardi je sadržano u ukupnim rashodima budžeta FBiH od 5,6 milijardi KM.
“Dakle sve naprijed iskazane brojke značit će za penzionera, da će minimalna penzija biti oko 425 KM, zajamčena penzija oko 532 KM, a prosječna samostalna penzija u FBiH će biti 545 KM“, istakao je Krnjić.
Inflacija kao svjetski problem
Dodao je da je inflacija, kao svjetski problem, kojem se svi teško mogu oduprijeti “ogromni mračni oblak” iznad svih nas i da nije moguće prognozirati koje razmjere će to imati.
“Tako da su i ova izvanredna povećanja koja ćemo napraviti i koja bi napravili i bez inflacije relativizrana, kao uspjeh. Međutim svakako će biti lakše i penzionerima sa ovim povaćanjima nego da ih nema. Ukoliko inflacija bude još snažnija FBiH će morati naći i naći će još instrumenata da i penzionerima pomogne da se izbore sa očekivanim porastom troškova”, naglašava direktor Federalnog zavoda PIO.
Zaključio je da je u 2020. godini bilo značajnog pada doprinosa za PIO, kao posljedice pandemije.
“Međutim Vlada je intervencijom, kroz plaćanje doprinosa za dio obveznika u problemima, odražala nivo prihoda koji je omogućio urednu isplatu penzija. Rat u Ukrajini nije na direktan način uticao na naše prihode, ali će to, kao svjeteska kriza, i ekonomska, svima nama stvoriti probleme, a kroz porast cijena već stvara”, zaključuje Krnjić
