Vlada Unsko-sanskog kantona dala je negativno mišljenje na predložene izmjene Zakona o radu Federacije BiH te ga proslijedila Skupštini USK.
- Kroz zakon se cijelo vrijeme prožima formulacija proglašenje stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, što znači da će se odredbe ovog zakona primjenjivati i u svim budućim takvim slučajevima. Zato je neophodno predmetnu oblast regulirati na kvalitetan način za sve buduće situacije proglašenja stanja prirodne nesreće, vanrednog stanja i slično i, što je najvažnije, primijeniti institute najpovoljnije za radnike, kazao je premijer USK Mustafa Ružnić.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike Unsko sanskog kantona, nakon izvršene analize teksta Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu F BiH, na traženje Federalnog ministarstva socijalne politike, dalo je mišljenje da ne podržava predložene izmjene i dopune Zakona o radu F BiH te je i Vlada USK stava da predloženi Nacrt Izmjena i dopuna Zakona o radu F BiH treba vratiti predlagaču na doradu.
Uvažavajući obrazloženje u vezi potrebe donošenja zakona po hitnoj proceduri, prema mišljenju Vlade USK , ostavljeni rokovi za izjašnjavanje kantona od pet dana od dana prijema akta Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, ne samo da su prekratki, već su i neprimjereni obzirom na značaj materije o kojoj se iste moraju izjasniti, ukazali su.
Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva, rada i socijalne politike je detaljno obrazložila negativno mišljenje Vlade USK navodeći:
- Član 2. Nacrta Zakona: U članu 38. Zakona o radu („Službene novine F BiH broj 26/16 i 89/18) dodaje se novi stav 8. koji govori o tome da: poslodavac u slučaju proglašenja stanja prirodne nesreće ili druge nesereće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, ukoliko priroda posla to dozvoljava, može izvršiti skraćivanje radnog vremena za sve ili pojedine radnike, o čemu donosi posebnu odluku. Sama odredba po sebi nije sporna, ali nije dovedena u odnos sa primjenom člana 37. Zakona o radu, a koji nosi naziv- Skraćivanje radnog vremena. Naime, odredbama ovog člana definirano je u stavu 1. da se na poslovima na kojima uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. U obrazloženju predlagača, i prijedlogu da se ovaj zakon usvoji u hitnoj proceduri navedeno je da je osnovni razlog proglašenje pandemije COVID 19.
Ova zarazna bolest se direktno odražava na zdravlje stanovništva, pa tako u radnika. U uvjetima proglašene pandemije COVID 19 radi se o nemogućnosti ispoštovanja principa zaštite zdravlja radnika i preporučenih mjera za očuvanje zdravlja kako stanovništva, a time i radnika na postojećim radnim mjestima. Nadalje u stavu 4. istog člana definirano je da: pri ostvarivanju prava na plaću i dugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraćeno radno vrijeme u smislu ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom. Ovako definirana odredba stava 4. člana 37. Zakona o radu, a koja nije pretrpjela izmjene u predloženom Nacrtu Zakona, je u direktnoj suprotnosti sa predloženom odredbom iz člana 8. Nacrta Zakona koji kaže da poslodavac može jednostranom odlukom radniku izvršiti umanjenje plaće po osnovu broja radnih sati za koje je radno vrijeme skraćeno.
Dalje, član 3. Nacrta Zakona: U članu 39, Zakona o radu dodaje se stav 6. koji se odnosi na povećanje broja sati prilikom preraspodjele radnog vremena. Predlagač u obrazloženju ne daje niti jedan razlog zašto se vrši povećanje na 72 sata sedmično u odnosu na postojeću odredbu koja to definira kroz ostale stavove ovog člana na 52 sata sedmično i kakvi će se efekti postići povećanjem ove satnice u odnosu na poslodavca. Član 4., 5. 16. Nacrta zakona definira slanje radnika na preostali dio godišnjeg odmora iz prethodne godine, novi godišnji odmor, placeno ili neplaćeno odsustvo na zahtjev ili jednostranom odlukom poslodavca. Vrlo je bitno u kojoj mjeri će radnik podnositi zahtjev za korištenje bilo kojeg od utvrđenih prava ili će to biti isključivo jednostrane odluke poslodavca, vođene isključivo najmanjim finansijskim efekatima po istog.
Ako je namjera predlagača bila da se sačuvaju radna mjesta, pa i korištenjem ovih instituta, bilo bi neophodno definirati slijed primjene ovih instituta, odnosno primjene ovih instituta od najpovoljnijeg po radnika pa onda prema primjeni nepovoljnijeg i tako redom. U članu 7. Nacrta Zakona, kojim se iza člana 54. Zakona o radu dodaje novi clan 54 a. pod nazivom -Upućivanje radnika na čekanje posla definirano je jednostranom odlukom da poslodavac može uputiti radnika na čekanje posla, ako mu je zabranjen rad odlukom nadležnog organa ili kod kojeg je usljed navedenog stanja došlo do pada prihoda od najmanje 35 % u odnosu na isti period u protekloj godini prema podacima nadležnog organa za naplatu poreza. Također u obrazloženju, predlagač nije ni na koji način nije obrazložio zašto je kao uporedni period naveden ostvareni prihod iz istog perioda prethodne godine. Nadalje, ovako formulisana zakonska odredba ne predviđa uopće sudjelovanje radnika u odlučivanju o njihovim pravima i obavezama putem Vijeća uposlenika u skladu sa odredbama člana 119. Zakona o radu, ali i Zakonom o vijeću uposlenika . U članu 10. Nacrta Zakona definira se obaveza usklađivanja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i općih akata sa odredbama ovog zakona. Kolektivni ugovor podrazumijeva vodđenje socijalnog dijaloga izmedu partnera u postupku pregovaranja, te se postavlja pitanje šta partneri u kontekstu socijalnog dijaloga mogu naknadno pregovarati kolektivnim ugovorom, ukoliko ove odredbe budu definirane na ovaj način kroz zakon. Pored toga, iz dostavljenog materijala ne vidi se da li je vođen socijalni dijalog na način propisan odredbama Zakona o radu, a što ozbiljnost dostavljene materije iziskuje, obzirom da se direktno reflektira na položaj radnika kod poslodavca. Također, postavljeni rokovi ne ostavljaju mogućnost ni da se u normalnim uvjetima, a pogotovo u uvjetima proglašenja pandemije COVID 19 i preporučenih mjera u cijelosti ispoštuje i Sporazum o osnivanju Ekonomsko-socijalnog vijeća kao najvišeg institucionalnog oblika za vođenje socijalnog dijaloga na području USK, obrazložila je ministrica Ćemalović.
Vlada Unsko-sanskog kantona, na današnjoj sjednici , donijela je i zaključak kojim se prihvata mišljenje Ministarstva zdravstva,rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona na Nacrt Zakona o potpori obitelji s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine te se upućuje Skupštini Unsko-sanskog kantona u daljnju proceduru.
Nakon izvršene analize teksta nacrta ovog zakona, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike smatra da će se Zakonom o potpori obitelji s djecom u FBiH konačno uspostaviti pravedniji sistem u kojem ostvarivanje određenih prava neće ovisiti o tome u kojem kantonu korisnik ima prebivalište, te o ekonomskoj snazi pojedinog kantona.
- Pored toga, smatramo da će ovakav sistem osnažiti obitelji s djecom kojima je pomoć stvarno potrebna, te da će ovaj zakon zasigurno doprinijeti poboljšanju položaja obitelji sa djecom na području Unsko-sanskog kantona. Radi se o veoma važnom propisu koji, i pored sadašnjih teškoća izazvanih pandemijom COVID-19, treba biti podržan, kazala je ministrica Nermina Ćemalović.
Potpora obitelji s djecom, shodno nacrtu ovog zakona, pružat će se kroz ostvarivanje prava na dječiji dodatak i prava na novčanu pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu. Nacrtom zakona predviđeno je da će se sredstva za ostvarivanje prava na dječiji dodatak osigurati u budžetu Federacije, dok bi sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu trebalo osigurati u budžetu kantona.
- Ako uporedimo situaciju u svim kantonima, ovaj zakon će, upravo unašem kantonu najviše doprinijeti poboljšanju položaja obitelji sa djecom. U Unsko-sanskom kantonu, pravo na dječiji dodatak (dodatak na djecu)regulisan je odredbama kantonalnogzakona, ali od donošenja ovog zakona do danas, ovo pravo nikad nije zaživjelo.
Naime, nikad nije došlo do donošenja odluke Vlade USK, propisane članom 104. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom shodno kojoj bi se utvrdio iznos dječijeg dodatka, kao i druga pitanja vezana za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, a u skladu sa planiranim i osiguranim sredstvima. Pored toga, na našem kantonu bi se značajno poboljšao položaj i porodilja koje nisu u radnom odnosu. Naime, nacrtom Zakona o potpori obitelji s djecom u FBiH predviđeno je da bi se porodilji koja nije u radnom odnosu isplaćivala novčana pomoć u visini od 30% od prosječne neto plaće u Federaciji za prethodnu godinu, i to u periodu od 12 mjeseci. Važeće odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, propisuju da porodilji koja nije u radnom odnosu pripada novčana pomoć u iznosu od 100,00 KM, koju ostvaruje u vidu jednokratne pomoći.
Dakle, za razliku od iznosa utvrđenog važećim kantonalnim zakonom, iznos novčane pomoć utvrđen u nacrtu Zakona o potpori obitelji s djecom u FBiH bi značajno unaprijedio položaj porodilji koja nije u radnom odnosu. Međutim, unapređenjem položaja porodilja i Budžet Unsko-sanskog kantona će se opteretiti, jer je nacrtom zakona propisano da bi se finansiranje prava na novčanu pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu osiguravalo u budžetu kantona.
U toku 2019. godine, u skadu s kantonalnim zakonom, pravo na novčanu naknadu za ženu -majku van radnog odnosa priznato je za 423 porodilje. Međutim, moramo napomenuti da za razliku od kantonalnog zakona koji nije imao posebnih ograničenja za ostvarivanje pravaporodilja koja nisu u radnom odnosu, Zakon o potpori obitelji s djecom u FBiH se ograničava na porodilje koje dolaze iz obitelji s malim primanjima i lošeg materijalnog statusa.
Napominjemo i da je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike USK, krajem 2019. godine, započelo aktivnosti u vezi s donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, a koje bi upravo obuhvatile pravo na dječiji dodatak i pravo na novčanu pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu. Vlada Unsko-sanskog kantona je na sjednici održanoj 22.01.2020. godine, utvrdila prijedlog ovog Zakona i isti uputila Skupštini Unsko-sanskog kantona. U vezi s tim, u Budžetu USK za 2020. godinu prvi put su predviđena novčana sredstva u iznosu od 1.000.000 KM za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, te su predviđena dodatna sredstva u iznosu od oko 250.000, KM za finansiranje novčane pomoći za porodilje koje nisu u radnom odnosu.
Dakle, donošenjem Zakona o potpori obitelji s djecom u FBiH, u Budžetu Unsko-sanskog kantona bi se oslobodila sredstva predviđena za finansiranje dječijeg dodatka, te, uz sredstva koja su dodatno predviđena za novčane pomoći za porodilje koje nisu u radnom odnosu, smatramo da bi Unsko-sanski kanton, i u finansijskom pogledu, mogao podržati nacrt Zakona o potpori obitelji s djecom u FBiH, kaže ministrica Ćemalović te napominje da je pozitivno mišljenje u vezi s nacrtom ovog zakona daloe i Ministarstvo finansija.
Jedina primjedba na nacrt Zakona potpori obitelji s djecom u FBiH, iz Vlade USK, je početak primjene ovog zakona, da je period od 12 mjeseci za početak primjene ovog zakona predug, te da bi sa primjenom ovog zakona trebalo započeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Vlada Unsko-sanskog kantona dala je saglasnost na Pravilnik o kriterijima za dodjelu stipendija studentima boračkih kategorija sa područja Unsko-sanskog kantona. Ovim Pravilnikom utvrđuju se uslovi, kriteriji i postupak dodjele stipendija redovnim studentima boračkih kategorija koji imaju prebivalište na području Unsko-sanskog kantona i u općinama Prijedor, Bosanski Novi, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška i Bosanska Kostajnica.
Vlada USK dala je saglasnost na tekst Sporazuma o financiranju između Razvojnog programa Ujedinjenih nacija i Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona te saglasnost Adnanu Alagiću, ministru za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša da potpiše Sporazum kojim će biti nastavljeni projekti primjene mjera energetke efikasnosti na javnim objektima.
- Nakon što su razmatrani potencijalni objekti, UNDP-ovi konsultanti građevinske i mašinske struke pregledali su jednu administrativnu i dvije obrazovne ustanove te je, u konačnici, odlučeno da se primijene mjere energetske efikasnosti na tri objekta i to: zamjena kotlovnice za grijanje koja se koristi za grijanje objekata Ministarstva unutrašnjih poslova i Vlade Unsko-sanskog kantona, zatim zamjena kotlovnice i vanjske stolarije na objektu JU Osnovna škola Cazin II iz Cazina, te zamjena kotlovnice i krova na objektu JU Mješovita elektrotehnička i drvoprerađivačka srednja škola Bihać – sportska dvorana, kazao je ministar Alagić.
Vlada Unsko-sanskog kantona na 144. sjednici donijela je zaključak o pokretanju postupka javne nabavke putem konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda za nabavku usluga izrade, isporuke i implementacije softverskog sistema elektronske pisarnice. Ured za zajedničke poslove Vlade USK je analizirao trenutno stanje Pisarnice u smislu utvrđivanja stanja opreme, analiziranja stvarnih potreba i mogućih rješenja koja bi osigurala ekonomično i efikasno obavljanje rada Pisarnice, kao i mogućnost uvođenja elektronske pisarnice, kako povećala bi se produktivnosti rada i razmjena dokumenata na brži, sigurniji i jednostavniji način.
