Predstavnički dom i Dom naroda BiH, Narodna skupština RS, ali i drugi parlamenti, na svakoj sjednici su zatrpani brojnim inicijativama poslanika za donošenje i izmjenu zakona i drugo, ali bez obzira da li su prijedlozi dobri ili loši, populistički ili ozbiljni, uglavnom prolaze neslavno – budu odbijeni ili se zagube u šumi procedura. Većina tih inicijativa dolazi iz redova opozicije, dok je nepisano pravilo da se vladajući skrivaju iza stavova institucija.
U Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje se često ne zna ko je vlast, a ko opozicija, takva praksa je naročito izražena.
Brojni su poslanici koji nešto predlažu, ali su, čini se, rekorderi delegat SDP u Domu naropda BiH Denis Bećirović i poslanik NS u Predstavničkom domu BiH Damir Arnaut.
Tako je, na posljednjoj sjednici, zbog nepostojanja entitetske većine, na usaglašavanje Kolegijumu Doma upućen zahtev Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o vanrednim merama štednje u institucijama BiH usljed pandemije COVID-19 po hitnom postupku. Znajući ranija iskustva, ovo znači da se ni Kolegijum neće dogovoriti.
Ili, na petoj sjednici Doma naroda BiH odbijeno je pet inicijativa Bećirovića: zaduženje Savjetu ministara da u PS BiH uputi zvještaj o privlačenju direktnih stranih investicija u BiH, inicijativa za poboljšanje statusa policijskih službenika, usvajanje zakona o zabrani izazivanja rasne, nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja u BiH…
Na jednoj od sjednica Predstavničkog doma nije prošla ni inicijativa Aide Baručije koja je tražila „analizu sigurnosti i tehničke opremljenosti na železničkim stanicama u BiH“, a istu sudbinu je imala i inicijativa Edite Đapo da se organizuju sastanci institucija u BiH na temu upisa u matične knjige djece građana iz BiH koja su rođena na inostranim ratištima.
Isto je prošao i Safet Softić (SDA) koji je tražio da „Predstavnički dom PSBiH prihvati inicijativu o uspostavljanju vrhovne sudske instance formiranjem Vrhovnog suda BiH“.
I pored velikog broja odbijanih inicijativa, Damir Arnaut za Srpskainfo kaže da je njegovo iskustvo „zaista odlično“ jer su neke, ipak, prihvaćene.
-U Predstavničkom domu je usvojeno čak šest zakona čiji sam bio predlagač, te nekoliko inicijativa, a na moj prijedlog je formirana i Istražna komisija za stanje u pravosuđu. Između ostalog, mojim zakonom su ukinuti bijeli hleb i smanjene naknade za rad u komisijama, data je prednost vozilima hitne pomoći u odnosu na političare, po heroju antifašističke borbe Jeleni Vitas nazvan je park u centru Sarajevu, usvojena rezolucija o osudi Blajburga, inicijativa da se otežaju tužbe za klevetu protiv novinara… Ukratko, moj prosjek je puno, puno bolji od prosjeka 20 članova Savjeta ministara, kako onog Zvizdićevog, tako i ovog jalovog Tegeltijinog – tvrdi Arnaut.
Poslanica NB Aida Baručija smatra da glavni problem neusvajanja inicijativa leži u činjenici da veliki dio članova parlamentarne većine smatra kako je njihov posao da samo sede i primaju platu, a jedinu aktivnost pokazuju kada treba sabotirati konstruktivne prijedloge, naročito one koji za cilj imaju ukidanje brojnih nepotrebnih beneficija i enormnih dodatnih troškova na račun naših građana.
-To su opozicioni poslanici koristili i uglavnom su nailazili na odbijanje takvih prijedloga. Ja sada ne mogu sa sigurnoću da vam kažem da li je razlog samo zato što je to ponudila opozicija, ili je to nešto što se stvarno nije moglo prihvatiti u datom trenutku. Ja hoću lično da vjerujem da je ovo drugo. Obično su ti ponuđeni predlozi od strane opozicionih poslanika bili u koliziji sa politikama vladajućih, tako da pretpostavljam da to i jeste jedan od najbitnijih razloga zašto to nije oprihvaćen – kaže Stojičićeva za Srpskainfo.
-Tako često čujemo javne istupe u kojima nas nekolicinu aktivnih poslanika pojedine kolegice i kolege nazivaju „dosadnim populistima“, koji bi samo nešto radili, umjesto da besposleno sjedimo, i kao Godoa, čekamo prijedloge Savjeta ministara, koje je već mjesecima u fazi hibernacije. Čitav politički program vladajućih stranaka se svodi na demagoške zapaljive prepirke oko tema koje se recikliraju već 30 godina, dok naši građani žive sve lošije i sve masovnije odlaze iz naše domovine, i njihova nespremnost i nemogućnost da se uhvate u koštac sa realnim egzistencijalnim problemima u konačnici rezultira ovim političkim cirkusom kojem svakodnevno svjedočimo – kaže Baručija.
Podsjeća da se već mjesecima razvlači njena inicijativa za odvajanje dijela novca od akciza na duvan i duvanske prerađevine u svrhu liječenja teško oboljele djece, što je prilika da djeca ne zavise od SMS poruke.
-Takođe, tu su i brojne inicijative za racionalizaciju troškova, koje sam podnijela u saradnji sa kolegama iz Kluba Nezavisni blok – Naša stranka: Mirjanom Marinković-Lepić, Predragom Kojovićem i Damirom Arnautom, zatim moja odbijena inicijativa kojom sam željela da podignem stepen bezbjednosti na našim željezničkim stanicama. To je samo dio onoga čime sam se bavila u proteklom periodu, i svakako namjeravam istrajati na ovakvom odgovornom pristupu funkciji koju obavljam, dosadašnja praksa preplaćenog beneficiranog nerada političkih funkcionera nas je i dovela u stanje u kojem se nalazimo i samo pristup koji zagovara aktivno i konkrentno djelovanje je recept za suštinske pozitivne promjene u našoj državi – zaključuje Baručija.
Poslanica Mirjana Marinković – Lepić kaže da je ustaljena praksa da vladajući odbijaju inicijative poslanika uz izgovor da zakone treba „sistemski rješavati“.
-To je vrlo prozirno opravdanje obzirom da zakon nije van sistema ako je predložen od poslanika, jer nam Poslovnik daje tu mogućnost. A za vladajuće stranke je sistemski zakon samo ukoliko je predložen od strane Savjeta ministara. Međutim, određene stvari se već godinama ne predlažu od Savjeta ministara BiH i u tom slučaju poslanici treba da reaguju – kaže Marinković – Lepić.
Tvrdi da se drži predizbornih obećanja NS da će raditi na smanjenju plate parlamentarcima za 20 odsto.
-Zato sam i predložila inicijativu za ukidanje paušala i vraćanje svih naknada u zakonodavni okvir, a ne da ih utvrđuje Administrativna komisija. Taj zakon se vrti u krug već godinu i po dana. Suština je da vladajućim strankama nije u intersu da iz svojih ruku ispuštaju privilegije, visoka primanja i da rade bilo šta što predlažu opozicione partije – zaključuje ona.
Kada je riječ o Narodnoj skupštini RS, između ostalog, nije prihvaćena deklaracija poslanika Nebojše Vukanovića o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori, zakon o zaštiti uzbunjivača koga je predložio Draško Stanivuković, kao ni nekoliko zakona čiji je autor Jelena Trivić. Trivićeva (PDP) smatra da je razlog samo to što ih je predložila opozicija.
-Oba zakona su bila hrabra. Jedan se odnosio na smanjenje zbirne stope doprinosa, drugi na rješavanje problema sumnjivih diploma. To je ono što vlast uporno želi da izbjegne, a htjela sam da ih istjeram na čistac, da vidim da li žele bolje ovom društvu. Mislila sam da zakon o smanjenju stope doprinosa može da prođe, čak i sa nekim njihovim amandmanima, ali odbili su ih oba već u nacrtu. Kada pogledate skupštinska glasanja, vidite da postoji animozitet, da se odbija samo zbog troga što dolazi iz opozicije, ali i iz straha da bi takvi zakoni rješavali suštinska pitanja, probleme i malverzaciju u koju je upletena sama vlast – kaže Trivićeva za Srpskainfo.
Stojičić: U koliziji sa politikama vladajućih
Potpredsjednica Narodne skupštine RS Željka Stojičić (SNSD) poručuje da, u skladu s Poslovnikom, svako ima mogućnost i pravo da predloži inicijativu ili čak predlog zakona.
