"Mislim da će sada doći do preokreta i većeg angažmana Njemačke i to će biti na dobrobit i BiH i Balkana", kazao je Inzko u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV).
On je ovo izjavio nakon što su se pojavila nagađanja da će ga na mjestu visokog predstavnika početkom naredne godine naslijediti konzervativni njemački političar Christian Schmidt, a on bi trebao predvoditi pojačane napore da se uklone blokade koje već godinama priječe svaki napredak u BiH.
Inzko nije izravno potvrdio da će ga naslijediti Schmidt, no kazao je kako je definitivno potrebna "robusna politika" međunarodne zajednice u BiH.
Optimističan je da će se to dogoditi i zbog činjenice da dužnost predsjednika SAD-a uskoro preuzima Joe Biden, a on i njemačka kancelarka Angela Merkel dijele slično viđenje stanja u BiH.
"Sada imamo novu konstelaciju: Biden odlično poznaje Balkan, bio je u BiH tijekom rata, a Angela Merkel s njim ima jako dobre odnose i to bi mogla biti dobitna kombinacija", kazao je Inzko.
Ocijenio je i da je njegovo nastojanje da se stvari u BiH počnu mijenjati već dalo rezultate, jer je nakon ultimatuma koji je dao Miloradu Dodiku uklonjena ploča s imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića ranije postavljena na ulazu u studentski dom na Palama, a ostavku je dao i kompromitovani predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija, blizak Dodiku.
"Ta se faza treba nastaviti, sa mnom ili s novim visokim predstavnikom, no to je odluka Vijeća za provedbu mira (PIC)", kazao je austrijski diplomat.
Kazao je i da je već pripremio prijedlog zakona kojim bi se u BiH zabranilo negiranje genocida počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice.
Prijedlog je sačinjen po uzoru na onaj koji ima Austrija, koja strogo sankcioniše negiranje holokausta.
Taj će prijedlog biti proslijeđen na razmatranje i usvajanje parlamentu BiH početkom januara.
Ne bude li to moguće, Inzko je najavio kako će se nakon toga "razmišljati o daljim koracima", čime je naznačio da postoji mogućnost da on takav zakon nametne koristeći svoje ovlasti.
