Borci za ljudska prava kažu da je u Xinjiangu najmanje milijun ljudi zatvoreno u logorima za preodgoj za koje Kina tvrdi da su centri za izobrazbu borbe protiv terorizma.
Izvješće koje je u ponedjeljak objavio Centar za globalnu politiku i kojem se kao reference navode dokumenti kineske vlade, otkriva da su u 2018. tri pokrajine u kojima su Ujguri većinsko stanovništvo, poslale najmanje 570.000 ljudi na branje pamuka prema državnom ustroju prisilnog rada.
Istraživači međutim ocjenjuju da je ukupan broj prisilnih radnika u branju pamuka - a taj se posao odvija ručno - za "nekoliko stotina tisuća veći.
Xinjiang je središte proizvodnje pamuka i u cjelokupnoj svjetskoj proizvodnji sudjeluje s 20 posto, navodi se i upozorava na "potencijalno drastične posljedice" za globalnu dobavu te sirovine.
Gotovo petina pamučne pređe koja se koristi u Americi stiže iz Xinjianga.
Peking tvrdi da su svi zatvorenici u tim logorima "stekli diplomu", no izvješća govore da su mnogi premješteni na niskokvalificirane poslove u proizvodnji koji su često povezani s radom logora.
Navodi se da su ti radnici pod snažnom prismotrom policije, da se njihovo premještanje s jednog mjesta na drugo odvija po kažnjeničkom principu, pod policijskom pratnjom, da je upravljanje "vojnički ustrojeno", a sve je praćeno ideološkom izobrazbom.
"Jasno je da je premještanje zatvorenika na polja pamuka vrlo blizu prisilnog rada", napisao je Adrian Zenz u izvješću.
"Neke manjine vjerojatno se mire s takvim stanjem pa su možda neki ljudi i plaćeni za taj posao. Međutim, ... nemoguće je definirati gdje prestaje prisila, a gdje počinje pristanak".
U izvješću se navodi da je ta cjelokupna organizacija potpomognuta snažnom ideologijom razvijanja sela kako bi se ostvarili državni ciljevi iskorjenjivanja siromaštva.
Kina ustrajno odbacuje sve navode o prisilnom radu Ujgura u Xinjiangu i optužuje Sjedinjene Države da takvim optužbama želi "uništiti tvrtke iz Xinjianga".
Peking tvrdi da ti centri i edukacija koja se u njima provodi pomaže iskorijeniti ekstremizam u Xinjiangu.
Ranije u prosincu, SAD je zabranio uvoz pamuka koji proizvodi Xinjiang Production and Construction Corps, uglavnom paravojna organizacija koja proizvodi trećinu svog pamuka u toj regiji.
Drugim zakonskim prijedlogom u SAD-u traži se zabrana cjelokupnog uvoza pamuka iz Xinjianga i o njemu bi trebao glasati Senat.
Nekoliko međunarodnih brendova kao što su Adidas, Gap i Nike optuženi su da se u proizvodnji odjeće koriste prisilnim radom Ujgura u tekstilnoj industriji, stoji u izvješću Australskog instituta za stratešku politiku iz ožujka.
