Šta rade članovi biračkih odbora i posmatrači
FOTO: AVAZ
Prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, na više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta evidentirano je više od 445.000 nevažećih glasačkih listića, najviše onih s imenima kandidata za Parlament i Predsjedništvo BiH.
Iako zastrašujuće brojke svaki put iznenade, zaboravljamo da je i u prethodnim, pa i onim ranijim izbornim ciklusima ovakva statistika bila konstanta.
EU praksa
Broj nevažećih glasačkih listića nekada se kretao i do 700.000, kaže predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić. Dodaje da su procenti u evropskim zemljama s razvijenom demokratijom i većom odgovornošću građana ipak daleko niži te pojašnjava da se broj nevažećih listića ne može izjednačiti s brojem birača koji su ih popunjavali, budući da je jedan birač dobivao po četiri listića.
- Jedna kategorija nevažećih listića kod nas su oni koji se namjerno prave nevažećima zloupotrebom položaja nesavjesnih članova biračkih odbora. Druga kategorija nastaje iz neznanja birača koji, naprimjer, označe dva politička subjekta, ali mislim da je takvih sve manje. Imate i kategoriju građana koji listiće svjesno prave nevažećima na način da nešto na njima napišu, dopišu ili ga prekriže, i imate ove „bijele“ glasačke listiće koje birač nije popunio jer smatra da nema za koga glasati - pojašnjava Šehić.
Ovakvi podaci, koji uvijek izazivaju sumnje u izborne krađe, spriječili bi se uvođenjem elektronske identifikacije birača, elektronskog glasanja i skenera kojima bi se automatizirali procesi, pa i samo prebrojavanje glasova.
Identifikacije birača
- Time bi se onemogućio dio izborne administracije koji, sigurno, ne na vlastitu inicijativu, već prema nalogu svojih političkih mentora, dopisuje nešto, naročito preferencije. Toga ne bi bilo jer bi u 19 sati, kad se završi glasanje, sve bilo skenirano i proslijeđeno CIK-u, a ljudski faktor bi bio isključen iz brojanja - ističe Šehić.
Ozbiljna analiza
Politički analitičar Adnan Huskić naglašava da, prema međunarodnim standardima, svaki procent nevažećih listića veći od 3 posto predstavlja razlog za zabrinutost.
- Mi smo normalizirali ovakvu situaciju, gdje je sada manje nego što je prije bilo, svojevremeno smo imali više od 10 posto pa je ovo sada kao dobro. Drugi problem je što CIK ne radi svoj posao. Nakon što se završi izborni proces CIK bi trebao napraviti ozbiljnu analizu šta je razlog za ovaj broj nevažećih listića - ističe Huskić.
