Više od 350 djece nalazi se u domovima za djecu bez roditeljskog staranja u Bosni i Hercegovini. Siromaštvo, narušeno zdravlje, ovisnost, nasilje u porodici, samo su neki od razloga zašto roditelji ostave dijete u ustanovi socijalne zaštite, piše BHRT.
Veliki broj parova želi usvojiti dijete, ali se susreću sa zakonskim procedurama koje su duge i komplikovane.
Meliha Zulović prije 5 godina usvojila je dvoje djece. Procedura je bila duga i komplikovana i trajala je više od 8 godina. Kaže da je najveći problem bio što nema dovoljno djece koja ispunjavaju zakonske uslove da bi mogla biti usvojena. Za većinu djece koja su ostavljena u domovima, roditelji se iz različitih razloga nisu zakonski odrekli starateljstva što je uslov da bi mogla biti usvojena.
“Dešava se da se biološki roditelji u BiH niti kontaktiraju, niti potiču da promijene svoj stav. Dakle niti dijete uzimaju nazad u svoju skrb nit dozvoljavaju da se ono usvoji”, kazala je Zulović.
U Centru za socijalni rad Banja Luka, kažu da ne postoji srazmjer između broja djece koja su formalno pravno podobna za usvojenje i broja zahtjeva za posvojenje, pa zbog toga mnogi parovi godinama čekaju da usvoje dijete.
“U 2018. Centar za socijalni rad BL je ima 32 zahtjeva, a u toj godini smo imali 3 potpuna i 2 nepotpuna usvojenja. U prosjeku na mjesečnom nivou imamo 15 i 25 zahtjeva, a evo sad nemamo nijedno formalno pravno podobno”, objašnjava socijalna radnica u Centru za socijalni rad Banja Luka Renata Ritan Jelić.
“Moj savjet je uvijek je kad razgovaram sa potencijalnim usvojiteljima a takvih je u BiH jako puno savjetujem im da ne budu fokusirani na djecu do uzrasta na godinu dana, da sa nadležnim centima koji se bave time upućuju sa zahtjevima bez dobne granice, jer se može desiti za neko dijete da su se u njegovoj kasnijoj dobi stekli uslovi da bi ono išlo u proceduru usvajanja”, objašnjava Zulović.
Zašto je veliki broj djece u domovima za nezbrinutu djecu teško je izdvojiti samo jedan razlog. Glavni je siromaštvo, poručuju iz nevladine organizacije Hopes and homes for children.
“Nije uvijek jedan razlog, razlozi dolaze u većem broju pa je to i zdravstveno stanje, odsnosno bolesti roditelja, bolesti djece , ovisnost o narkoticima, slični problemi, nasilej u porodici jedan je od faktora koji su visoko na listi”, kaže Anisija Radenković iz Hopes and Homes for Children.
Na području Federacije BiH postoji 13 ustanova socijalne zaštite, koje se bave zbrinjavanjem djece bez roditeljskog staranja, 6 vladinih i 7 nevladinih, u kojima je zbrinuto 715 djece. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kažu da nastoje provesti politiku sistemske promjene tradicionalnog zbrinjavanja djece u institucije.
Ministarstvo provodi transformaciju institucija za zbrinjavanje djece i prevenciju razdvajanja obitelji kao segmenta Strategije deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne zaštite u Federaciji BiH kojom se predviđa donošenje državnih i entitetskih dokumenata usagalašenih sa evropskim standardima i praksom , te ista predstavalja opredjeljenje i nastojanje da se implementira međunarodno utemeljeno pravo prema kojem svaka osoba ima pravo na život u zajednici na istom temelju kao i druge osobe, prenosi Fokus.
U 2018. godini u FBiH djece bez roditeljskog staranja bilo je više od 906, a čak u 358 slučajeva roditelji su bili spriječeni da vrše roditeljsku dužnost, podaci su Federalnog ministarstva. A onima koji su to u mogućnosti, zakon ograničava.
