Mostarski ekolozi, koji su čisteći rijeku Neretvu, izvadili više od 30.000 plastičnih boca i godinama ih čuvali u dvorištu jer ih nisu imali gdje reciklirati, konačno su našli rješenje za taj problem i boce uputili u Sarajevo na reciklažu, javlja Anadolu Agency (AA).
Predsjednik ekološke Udruge “Majski cvijet“ Oliver Arapović je u mostarskom naselju Buna-Zaton u svome dvorištu čuvao više od 30.000 plastičnih boca i čepova koji se nisu mogli reciklirati, te tražio pomoć gradskih i županijskih vlasti, ali uzalud, bez pomaka.
Ogorčen nefunkcioniranjem sustava, on je javnosti iznio problem u razgovoru za Anadolu, kazavši kako sustav ne funkcionira te ukazao na posljedice koje bi mogle biti kobne, što je odjeknulo među svjetskim ekolozima i rezultiralo konačnim rješavanjem problema.
„Nakon što je priča o ovome problemu izašla u javnost, javili su nam se predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode predstavnici WWF (World Wildlife Fund) i udruge Dinarika sa željom da se problem riješi“, kaže Arapović.
Tako su, po njegovim riječima, osigurana sredstva za transport i riješena sva potreban papirologija za reciklažu boca koje godinama čuva u dvorištu.
„Jutros smo poslali boce na reciklažu u Sarajevo, što je za nas veliko olakšanje nakon dugo vremena. Problem je u tome što nismo imali adekvatnu ambalažu za čuvanje plastike i što smo bili u strahu da će sav naš trud oko čišćenja biti uzaludan i da će se plastične boce vratiti u korito rijeke Neretve, što bi bilo katastrofalno“, pojasnio je Arapović.
Zahvalivši medijima koji su problem ekologa iz Mostara iznijeli javnosti i svima koji su pomogli u rješavanju problema, Arapović je uputio apel gradskim vlastima da u budućnosti pokažu više razumijevanja za ekologiju i zaštitu prirodne sredine, na dobrobit svih.
„Ovdje vlast nema razumijevanje za ovakve projekte i za ovakve stvari, pa bih ovim putem apelirali svim gradskim organima da počnu misliti na ekologiju i da ovo krene nečem boljem i ljepšem. Plastična ambalaža je artikal takav da mu treba 150 do 200 godina da se raspadne, ne znamo kakve nus-pojave ostavlja iza sebe. Predstavlja strašno onečišćenje i ružnu sliku u prirodi, a posebice ako se nađe u doticaju s biljnim i životinjskim svijetom i u koritima rijeke Neretve izaziva vrlo jednu ružnu sliku“, poručio je Arapović.