Od 1996. do 9. decembra ove godine bh. državljanstva odreklo se 93.317 građana ove zemlje, pokazuju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH. Za razliku od prvih poslijeratnih godina, tačnije 1996. i 1997., kada je ispis iz državljanstva tražilo po šest osoba, ovakav trend je intenziviran od 2001. i traje sve do danas.
Pandemija koronavirusa i mjere koje su otežavale putovanja do najbližih ambasada u kojima je moguće podnijeti zahtjev samo su usporile taj proces.
Tako je od 1. januara do 9. decembra 2021. BiH ostala bez 2.802 državljana, prošle godine bez 2.693, a 2019. državljanstva se odreklo 4.135 stanovnika.
Prema riječima portparola Ministarstva civilnih poslova BiH Zorice Rulj, najčešći razlog odricanja je stjecanje prava na državljanstvo Njemačke i Austrije.
– Stranke nisu dužne da navedu razloge, osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima, uglavnom, navode povoljniji radnopravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje ili studiranje u inozemstvu – navodi Rulj.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da razumije motive sportista koji žele nastupati za drugu reprezentaciju ili nekoga ko se želi kandidirati na izborima u Njemačkoj, jasno mu je da izvan BiH živi treća generacija naših državljana, koji s domovinom nisu imali nikakvu vezu. Međutim, odluke ostalih Gavran ne opravdava.
– Meni je to nezamislivo, kao da se odrekneš porodice ili promijeniš spol, kao da se odričeš samog sebe, jer ne postoji država na svijetu u kojoj se ne može živjeti bez državljanstva. Uvijek postoje radne vize i dozvole boravka. Bojim se da je dio tih ljudi poistovjetio vlast i državu – kaže Gavran.
Psiholog, prof. dr. Dženan Skelić podsjeća da državljanstvo predstavlja neku vrstu ugovora pojedinca s društvom koji je dvosmjeran, jer društvo osigurava zadovoljenje njegovih egzistencijalnih, sigurnosnih i drugih potreba, a pojedinac doprinosi zajednici i poštuje njene norme.
– Međutim, kad imamo situaciju poput ove u našoj zemlji, gdje društvo ne osigurava zadovoljenje potreba pojedinca, već ih još indirektno ili direktno i ugrožava, tada se pojedinac počinje udaljavati od zajednice, sve do separacije od nje, ali i moguće agresije i destrukcije protiv nje – pojašnjava Skelić.
Zvuči paradoksalno, ali BiH, kroz ovaj posljednji stadij napuštanja domovine, čime se prekidaju i posljednje veze desetina hiljada ljudi s njom, ostvaruje značajne prihode. Naime, za ispis iz državljanstva potrebno je uplatiti taksu od 800 KM, osim u slučaju uzimanja državljanstva neke od država bivše SFRJ, kada su ti troškovi 200 KM po osobi.
