Još 350 mjesta trebalo je da bude otvoreno u kasarni “Šemso Baručija” kod Sarajeva, a 200 u kasarni “Zalužani” kod Banjaluke, te na lokaciji “Enver Šehović” u Semizovcu, gdje je planiran smještaj 130 migranata, piše “Večernji list” u izdanju za BiH i citira neimenovani izvor da je sada pritisak na Federaciju BiH, s obzirom na to da su vlasti Republike Srpske odbile ponudu vlasti BiH.
U dokumentu, koji je u posjedu “Večernjeg lista”, navedene su i sve lokacije koje bi se eventualno mogle koristiti za smještaj migranata, kao i da ih je potrebno prilagoditi za tu svrhu.
Prema akcionom planu, BiH je tada raspolagala ukupnim kapacitetom za smještaj 620 lica, od čega je 150 mjesta za tražioce azila, 250 mjesta za smještaj lica kojima je BiH priznala status međunarodne zaštite, 100 mjesta za smještaj državaljana BiH koji se vraćaju po sporazumima o readmisiji, te još 120 mjesta za smještaj stranaca u imigracioni centar.
To su izbjegličko-prihvatni centar u Mostaru kod Salakovca, kao i readmisijski centar koji je odvojen na ovoj lokaciji, imigracioni centar u Istočnom Sarajevu, te azilantski centar u Delijašu kod Trnova.
Vlasti i institucije BiH, uprkos tome što su naložene mjere trebale da spriječe eskalaciju krize, nisu preduzele ni osnovne poslove koji su im u opisu, piše “Večernji list”.
