Vigemark je naglasio kako je obeshrabrujuće da još nije formirano Vijeće ministara BiH i da se svakim danom, sedmicom i mjesecom gubi vrijeme, prenosi Avaz.
- Sada imate mišljenje Evropske komisije šta je potrebno uraditi. Ohrabrujuće je što imate formirane vlasti u sedam-osam kantona i vlast u Republici Srpskoj. Ono što se dešava u drugim kantonima igra je čekanja, gdje jedna strana čeka drugu stranu da nešto uradi. Prema mom shvatanju, vrlo je malo dijaloga između lidera - rekao je Vigemark.
Šef Delegacije EU je istakao da je potrebno sjesti za sto i razgovarati o saglasnostima na određena pitanja, te formirati Vijeće ministara BiH, dodajući kako "nema potrebe da se čekaju ljepši dani jer je napolju već sada sunčano vrijeme".
Inače, Vigemark je danas boravio u Zenici, gdje je devetom javnom debatom okončan projekt "PrEUzmi inicijativu", koji je pokrenuo Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR).
Proteklih mjeseci projekt je kroz slične debate realiziran na cijelom prostoru BiH, a šef Delegacije EU u BiH te specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark) kazao je kako mu je susret i razgovor o temi evropskog puta BiH s građanima Zenice ipak bio najvažniji sastanak u tom gradu.
On se danas sastao i s premijerom Vlade ZDK Mirzom Ganićem te gradonačelnikom Zenice Fuadom Kasumovićem.
- Nakon osam debata, ovo je deveta i ono što se potvrdilo u razgovoru s građanima, a što je meni i ranije bilo poznato je to da građane najviše brinu radna mjesta, perspektive, životna pitanja. Zanimljivo je i da najviše optimizma upravo imate među mladima, dok je pesimizam prisutniji kod onih starijih generacija. Mladi su ti koji su, svakako, spremniji da preuzmu inicijativu - ocijenio je ambasador Vigemark.
On je dodao kako je građane, predstavnike nevladinog sektora te male i srednje poduzetnike i u drugim gradovima koje su posjetili interesiralo kako pristupiti sredstvima iz fondova EU, ali i šira perspektiva BiH i njene mogućnosti, ustavne reforme.
- Pedeset posto pravne stečevine EU provodi se na nižim, lokalnim nivoima. Prilike, kao što je i ovaj susret, nose mogućnost da vlasti saznaju šta je to što se od njih očekuje u procesu evropskih integracija, a i sami građani da čuju direktno šta je to šta proces evropskih integracija donosi njima. Da razumiju da je riječ o jednom procesu koji je, zaista, cjelovit i sveobuhvatan, transformativan, koji nije rezerviran samo za političke elite ili političke lidere na najvišim nivoima i njihove odluke - istakao je Vigemark.
Francuski ambasador u BiH Gijom Ruson (Guillaume Rousson) također je istakao kako BiH ima evropsku šansu i da, po njegovom mišljenju, bez obzira na sve opstrukcije, ne postoje prepreke koje ova zemlja ne može savladati na tom putu.
- BiH je dobila šansu kroz mapu puta koja je jasno predočena od Evropske komisije kroz mišljenje i analitički izvještaj. U njima su jasno utvrđeni uvjeti koje BiH mora da zadovolji, kako bi se priključila EU. Moj savjet stanovnicima BiH je da što brže prihvate ove uslove te da ih ispune, kako bi se u što skorijem roku priključili EU - poručio je Ruson, koji je dodao da ispunjenje tih ciljeva i zadataka isključivo zavisi od BiH.
Domaći ekspert za okoliš EU, Sarajlija Matrin Tais podvukao je kako mladim ljudima u BiH treba poručiti da uče i nauče te da budu dobri stručnjaci.
- Da ulože u ovu zemlju. Nažalost, inicijativa Evrope je, sada, a što se tiče naših mladih ljudi, da ih što više dođe u Evropu. Sve su akcije takve. Ja mislim da Evropa treba da nam pomogne ekonomski, da se razvijamo, da naši mladi ljudi ostaju ovdje. Mi trebamo pomoć Evrope - istakao je Tais.
Hrvatska ekspertica Tamara Puhovski, koja je bila uključena u proces ulaska Hrvatske u EU, ističe kako BiH može neke stvari primijeniti iz te zemlje.
- Danas je proces pristupanja drugačiji - napomenula je Puhovski, koja je dodala da se više ne mora čekati ulazak u EU da bi se mogli koristiti benefiti, odnosno novac iz EU fondova - kazala je Puhovski.
U tome, kako je ocijenila, Hrvatska i nije najbolji primjer. BiH, ističe, predstoji dug proces koji uz to zahtijeva proaktivnost i građana i države.
- Jasna je perspektiva, ali će trebati vremena. Da se ne razmatra kako treba čekati do ulaska da se dogode dobre stvari - kaže Puhovski, koja je napomenula kako će od 1. januara 2020. godine upravo Hrvatska preuzeti predsjedavanje EU, a što bi trebala iskoristiti i BiH.
