Rijeka Una poznata je po svojoj nestvarnoj ljepoti, prirodnim fenomenima, slapovima divlje snage, ali i ljudima koji su stoljećima odrastali na njenim obalama i bili vezani za nju. Bišćani godinama biju bitke za očuvanje njihove rijeke i ekosistema Une u cijelom njenom toku.
Iz Nacionalnog parka Una jasno poručuju da na bihaćkim rijekama nema mjesta za hidroelektrane, niti se uklapaju u sliku u kojoj bi se Una i ovaj kraj trebao razvijati.
- Želimo kroz našu viziju i koncept razvoja da u ovom dijelu Bosne i Hercegovine na bazi zaštite prirode razvijamo Unsku kontinentalnu rivijeru, odnosno, Unalend, zemlju vodenih čarolija - ističe Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Na čelu borbe za očuvanje rijeka u Bihaću većinom su bili aktivisti drušva „Unskih smaragda“, koji kažu da je Una neodvojiva od života svakog građanina, te da su njihove sudbine isprepletene koncima zajedničke prošlosti.
- Rijeka Una to su naša djetinjstva, to su naše škole, naši drugari, naš život, naši roditelji, to smo mi, zato mi i želimo da rijeka Una ostane „mi“, jer mi smo rijeka Una - poručuje Vildana Alibabić, profesorica na Biotehničkom fakultetu i aktivistica društva „Unski smaragdi“.
Poslanik predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Husein Rošić ističe da su sa zaključkom o zabrani izgradnje hidroelektrana na rijekama u Federaciji htjeli sačuvati eko sistem naše zemlje.
- Ono što je veoma loše u tim hidrocentralama, iako struka pokušava objasniti građanstvu da to nije tako, jeste uništavanje ekosistema, flore i faune. Zaključkom smo htjeli zabraniti da se obustave sve aktivnosti koje su trenutno u toku - napominje Rošić.
Odgovornost je sada na Vladi Federacije, od koje se očekuje da u naredna tri mjeseca provede analizu i predloži izmjene zakona kako bi se omogućilo provođenje ovih zabrana u praksi.
