Posljednji Schmidtovi potezi podstakli su i nagađanja da bi on mogao biti zadnji visoki predstavnik u našoj zemlji, te da odatle proizlazi njegova samouvjerenost.
U Bosni i Hercegovini je OHR intenzivirao djelovanje. Visoki predstavnik Christian Schmidt je za nepunu godinu mandata iskoristio više bonskih ovlasti od pojedinih prethodnika tokom njihovih višegodišnjih mandata. Do sada je Schmidt obustavio Zakon o imovini RS-a i nametnuo odluku o finansiranju izbora, a odluka bi moglo biti još.
- Mi smo tu da podržimo BiH i pozivam sve da daju konstruktivan doprinos. Sve ostalo je smijurija, rekao je Schmidt nakon dvodnevne sjednice Vijeća za implementaciju mira.
NEMA ČEKANJA
Prošle godine Schmidt je nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem kazao da nije došao u BiH da “sjedi, čeka i gleda”, nego da bude aktivan.
- Budite uvjereni da ću to i biti, bile su Schmidtove riječi nakon prvog sastanka s Predsjedništvom BiH 3. avgusta 2021. godine, kojem nije prisustvovao treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Akcije visokog predstavnika idu u paru sa sličnim potezima američke administracije, ističe prof. Mujkić
Posljednji Schmidtovi potezi podstakli su i nagađanja da bi on mogao biti i zadnji visoki predstavnik u našoj zemlji te da odatle proizlazi njegova samouvjerenost.
- To bi bio pozitivan ishod. Naravno, svi već priželjkuju da BiH postane samoodrživa kako politički, tako i ekonomski. Kada bi bila samoodrživa, ne bi joj ni trebao visoki predstavnik, međutim, čini mi se da smo još daleko od toga. Schmidt potvrđuje da je oprezan, ali u isto vrijeme i odlučniji od posljednjih prethodnika i on sigurno neće oklijevati da upotrijebi te ovlasti. Iako su neki predviđali, a i ja sam bio među njima, da će možda odgađati upotrebu tih bonskih ovlasti, kako se mijenjaju ambijent i situacija na međunarodnoj političkoj pozornici, poslije Ukrajine, u toku rata u Ukrajini i kako se mijenja podrška koja je ovaj put čini mi se izjednačena na liniji Washington, London, Berlin, tako će i visoki predstavnik Schmidt biti odlučniji i on će vjerovatno primijeniti, odnosno upotrijebiti još koji put bonske ovlasti, ako bude potrebno, kaže za Oslobođenje i O kanal Erol Avdović, bh. novinar koji izvještava iz New Yorka.
Prof. dr. Asim Mujkić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu sumnja da će Schmidt biti posljednji visoki predstavnik u BiH, ali naglašava da treba da znamo da smo, nažalost, došli do ove situacije zato što godinama visoki predstavnici nisu reagirali na prve znake skretanja u neželjenom pravcu.
- Mi moramo znati da je svrha Dejtonskog sporazuma, s jedne strane zaustavljanje rata, ali s druge stvaranje uslova za održivu demokratiju. Nažalost, mnogo se, po mom sudu, išlo u susret iracionalnim etnonacionalnim zahtjevima ne samo u BiH nego i oko nje vezano za BiH. Znate da ovdje djelujemo u političkom smislu po principu spojenih posuda. Dakle, došlo se do ove situacije gdje se mora na ovaj način, pa i bonskim ovlastima i sankcijama, reagirati zato što se faktički od propasti aprilskog paketa nije pravovremeno reagiralo i nije se ispunjavala osnovna zadaća Daytona, a to je stvaranje uslova za održivu demokratiju, za demokratski režim. Tako da vjerujem da sada sa ukrajinskom krizom ulazimo u početak ozbiljnijeg bavljenja BiH jer je to u biti isti problem - opasnost od etnonacionalizma. Dakle, etnonacionalizam je opasnost za Evropu i mislim da će se tim problemom od jeseni pa nadalje ozbiljno pozabaviti Zapad, kaže Mujkić.
Na pitanje može li najnovije nametanje odluke o finansiranju izbora predstavljati uvod u sve češće intervencije OHR-a i da li bi to u konačnici moglo riješiti problem potrebe za međunarodnom intervencijom, Avdović odgovara da to jeste u svakom slučaju uvertira za nešto što se zove odlučnije djelovanje visokog predstavnika.
- Ali, nisam siguran da samo to, dakle čak i bonske ovlasti koje su uvijek bile na razini jedne intervencije koja promijeni stanje u BiH, bar za neko vrijeme, može doprinijeti finalnoj soluciji ili rješenju. One koliko su dobre, a jesu dobre, kao u ovom slučaju jer djeluju kao liječnik koji liječi bolesnog pacijenta da bi bolesni pacijent preživio, a to je sada demokratski proces da se održe izbori, u neku ruku i hrane politički parazitizam onih koji su naučili ili koji prizivaju samo djelovanje međunarodne zajednice i time pokušavaju zamijeniti svoju akciju koja je nezamjenjiva zapravo, ističe Avdović.
Schmidt potvrđuje da je ozbiljan političar i da je oprezan, navodi Avdović.
Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci, kaže da je to moguće s obzirom na to da je visoki predstavnik iz moćne zemlje koja je već pokazala da mu na neki način čuva leđa.
- A evo, vidi se da će pojačati i oružani kontingent iz Njemačke, mada ne vidim neku posebnu svrhu, osim poruke da je tu Njemačka i da iza toga stoji. I u tom smislu je moguće da on dobije vjetar u leđa, da se ohrabri i da počne da nameće. Ali, činjenica je da svi dosadašnji takvi pokušaji nisu donijeli rezultat i BiH je tonula kad su u pitanju i stabilnost i bezbjednost. Ako govore da je gašenje OHR-a cilj BiH da bi sutra mogla da postane članica EU, onda to nije put. Ovo postaje jačanje koje predstavlja odraz određenih interesa, a nikako nismo saznali šta je to u suštini konkretno i kakvi su to interesi, čiji su, šta se želi. Stalno se igramo u BiH nekih igara i kružimo oko rješenja kao mačak oko vruće kaše, kaže Šolaja.
Profesor Mujkić smatra da, ukoliko akteri ne shvate poruke, OHR će i dalje djelovati.
- Ukoliko akteri na koje se ta odluka odnosi, dakle na one snage koje su predano do posljednjeg sekunda blokirale usvajanje budžeta i time zastrašujuću štetu proizvele, jer su spriječile milione bh. građana da imaju fer i slobodne izbore, dakle ukoliko ne shvate poruku, mislim da će visoki predstavnik intervenisati. Ali, vidite da akcije visokog predstavnika idu u paru sa sličnim potezima, recimo, američke administracije, pa vjerovatno će tu biti i slični potezi britanske administracije. Dakle, stvara se koncentrična platforma s koje će se, ukoliko oni na koje se to odnosi ne shvate poruku, morati djelovati, naglašava Mujkić.
Državni poslanik Damir Arnaut (Naša stranka) ističe da dok god imamo ovakvu vlast, OHR će ostati.
SVRŠENI ČIN
- Interesantna je činjenica da gospodin Schmidt vjerovatno nije ni došao sa nekom željom da koristi bonske ovlasti, ali upravo ga je Milorad Dodik natjerao da ih koristi. Znači, jedini razlog korištenja bonskih ovlasti je politika Milorada Dodika, dijelom i Dragana Čovića. Visoki predstavnik će ostati tu dok god je ovakvih političara na vlasti, smatra Arnaut.
Politički analitičar Adnan Huskić kaže da je i Valentin Inzko trebao da bude posljednji visoki predstavnik u BiH, pa su se stvari promijenile nagore.
- Ono što ja vidim jeste da postoji želja unutar međunarodne zajednice da se sa ovim mandatom završi i ova vrsta prisustva međunarodnih aktera u BiH. Međutim, treba biti jasan, Schmidtove reakcije su potpuno iznuđene. Doveden je u oba slučaja pred svršen čin, i što se zakona o nepokretnoj imovini RS-a tiče i što se tiče blokade finansiranja izbora. Do tačke kada je morao reagovati, drugog izlaza nije bilo, kaže Huskić.
ISPOD POGLEDAJTE VIDEOZAPIS: SCHMIDT NIJE INZKO
