Rijetke su parcele pod kukuruzom u koje svake godine ne uđu čopori divljih svinja koje pustoše polja pod ovom žitaricom. Ove godine obišli smo nekoliko parcela i uvjerili se u razmjere šteta. Čini se, svake godine ih je više, što nam potvrđuju i poljoprivrednici, a uništeno na kraju uglavnom saniraju oni sami iz svoga džepa. Na koji način naplatiti štetu od države, pokušali smo pronaći odgovor na adresama nadležnih i upućenih u ovu problematiku...
Svake godine nekako s početka jeseni slike devastiranih polja kukuruza mogu se vidjeti i to na skoro na svim parcelama pod kukuruzom, bez obzira gdje se nalaze. Jedan od poljoprivrednika koji ukazuje na ovaj problem jeste Muharem Goretić iz Bihaća čija parcela se nalazi uz rijeku Klokot. Kako nam je kazao, ogorčen je, jer je u sjetvu uložio puno novca. Gubitke zbog divljih životinja ima svake godine.
Goretić nažalost u ovim štetama nije usamljen, jer divlje svinje u svom kretanju ka hrani ne biraju. Štete na nekim parcelama kukuruza na ovom području su slične ili veće. Tri hektara pod ovom žitaricom gotovo je uništeno na imanju Eladina Žerića iz bihaćkog naselja Sokolac, koji također potvrđuje da su mu divlje svinje redovne na parcelama kukuruza. Kao i ostali i on očekuje da se nadležni pobrinu i riješe ovaj problem.
U Ministarstvu poljoprivrede USK pojašnjavaju koje uvjete poljoprivrednik mora ispunjavati da bi mogao naplatiti štetu koje mu pričine divlje životinje. Suad Hrnjica kao stručni saradnik za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede USK navodi da se ovo može spriječiti ograđivanjem usjeva sa adekvatnim ogradama. Za ostalo nadležni su drugi. Ministarstvo poljoprivrede u ovom slučaju samo ima nadležnost kod utvrđivanja sporazuma o visini štete ukoliko su ispunjeni uvjeti, ističe Hrnjica, dok štetu plaća korisnik lovišta, tj. lovačka organizacija. U bihaćkoj lovačkoj organizaciji imaju svoje viđenje svega u pogledu obeštećenja, ali samo ako se postigne sporazumni dogovor. Nažalost, tu nije kraj.
