Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su u ponedjeljak više od 30 posto, najviše od 1991. godine, jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju.
Da su cijene nafte u BiH prevelike i prenapuhane i da postoji ogroman prostor za smanjenje dugo ukazuje bivši zastupnik u Parlamentu BiH, a danas predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić, koji se žestoko borio protiv novih poskupljenja i akciza na gorivo.
Umjesto novih akciza i udara na džepove gradjana predlagao je ograničavanje marže za trgovce naftom i naftnim derivatima, tvrdeći da velike zarade koji oni imaju nisu primjerene cijenama na globalnom nivou i stanju koje imamo u BiH i da bi oni trebali, snositi dio poskupljenja, jer najviše i zaradjuju od ovoga posla, umjesto krajnjih korisnika, tj. gradjana. Nažalost, ostao je manjina u toj borbi, jer je većina u Parlamentu, predvodjena Izetbegović- Dodik- Radončić- Čović izglasala nova poskupljenja i omogućila bliskim trgovcima nafte i naftnih derivata ekstra zarade i bogaćenje, koje se može vidjeti u prikazanim karticama dobiti i nakon završene prošle godine.
Tako oštar dnevni pad cijena 'crnog zlata' nije zabilježen još od januara 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.
Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su u ponedjeljak više od 30 posto, najviše od 1991. godine, jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju.
Na samom početku trgovanja u ponedjeljak cijena barela na londonskom tržištu potonula je za više od 14 dolara ili 31,5 posto, na 31,02 dolara.
Na američkom je tržištu, pak, cijena barela skliznula 32 posto, na 28 dolara.
NAJVEĆI DNEVNI PAD OD 1991.
Tako oštar dnevni pad cijena ‘crnog zlata’ nije zabilježen još od januara 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.
Drastičan pad cijena nafte na najniže razine od februara 2016. posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, duže su se vrijeme pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 milona barela dnevno kako bi se podržale cijene nafte, koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje.
Posljednjih su sedmica, pak, pod dodatnim pritiskom zbog strahovanja da će širenje koronavirusa izazvati usporavanje rasta globalne ekonomije, a time i potražnje za naftom.
Dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača ističe krajem marta, pa je u petak OPEC predložio da dodatno smanji proizvodnja za 1,5 miliona barela dnevno do kraja ove godine, pri čemu bi zemlje izvan OPEC-a smanjile proizvodnju za dodatnih 500 hiljada barela dnevno.
To bi značilo da bi OPEC i nezavisni proizvođači od aprila ukupno smanjili proizvodnju za 3,6 miliona barela dnevno, ili 3,6 posto globalne ponude.
Ali, Rusija nije pristala na dodatno smanjenje nego je tražila da se ostane pri postojećem dogovoru o ograničavanju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno.
Kako OPEC nije pristao na to, ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao je u petak: “Od 1. aprila počinjemo s radom ne obazirući se na kvote ili smanjenja koja su bila na snazi ranije. Ali to ne znači da svaka država neće pratiti i analizirati kretanje na tržištu”.
SVAKA ZEMLJA ODLUČUJE ZA SEBE
“Pokušaj dogovora između OPEC-a i saveznika rezultirao je epskim promašajem. Rusija se odlučila za pristup ‘spaljene zemlje’: svaka zemlja za sebe”, kazao je John Kilduff, partner u firmi Again Capital.
Zbog toga je u ponedjeljak Saudijska Arabija započela rat smanjivši svoje prodajne cijene nafte, s isporukom u aprilu, za sve kupce za 6 do 8 dolara.
Pritom su dva izvora kazali Reutersu da Saudijska Arabija planira od početka travnja, kada istekne dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača o ograničavanju proizvodnje, povećati svoju proizvodnju iznad 10 miliona barela dnevno, sa sadašnjih 9,7 miliona.
“Saudijska Arabija i Rusija ušle su u naftni cjenovni rat koji će vjerojatno biti ograničen i taktički”, pišu analitičari firme Eurasia u osvrtu na situaciju na tržištima.
Posljednji put Saudijska Arabija, Rusija i ostali najveći svjetski proizvođači vodili su bitku za tržišni udjel sličan ovomu između 2014. i 2016. godine, kada su nastojali istisnuti proizvodnju SAD-a, danas najvećeg svjetskog proizvođača nafte, jer je tamošnja proizvodnja nafte iz škriljca udvostručila proizvodnju SAD-a u prethodnom desetljeću.
“Ova, sadašnja kriza mogla bi potrajati nekoliko sedmica ili mjeseci dok cijene nafte ne budu dovoljno niske, a tada bi moglo doći do nekog kompromisa i novog dogovora između OPEC-a i nezavisnih proizvođača” smatraju analitičari Eurasie.
Posljednjih su sedmica cijene nafte ionako bile pod snažnim pritiskom zbog širenja koronavirusa u svijetu, što će izazvati usporavanje rasta globalnog privrede , a time i potražnje za naftom.
Zbog toga su od početka godine do kraja prošloga tjedna cijene nafte pale za otprilike 30 posto. Nakon današnjeg pada, produbile su svoje minuse u odnosu na početak godine na otprilike 50 posto.
