Velika Britanija izdvaja više od 23 miliona funti za borbu protiv "dezinformacija" u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, a jedan od ciljeva je i "pomoć" Zapadnom Balkanu da se približi EU i NATO za šta je namijenjeno 16 miliona funti, pokazuje izvještaj britanskog vladinog Fonda za sprečavanje konflikata i podršku stabilnosti i bezbjednosti (CSSF).
U izvještaju Fonda o programima za 2019-2020. godinu, u koji je imala uvid televizija "Russia Today" navodi se da London planira da poboljša kvalitet rada u medijima, uključujući i one na ruskom jeziku i da doprinese širenju "pouzdanih informacija", prenosi "Sputnjik".
U dokumentima piše da je London, između ostalog, izdvojio i više od 23 miliona funti za "inicijativu borbe protiv dezinformacija" i razvoj medija u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, a cilj je, kako navode, da se poveća stabilnost regiona.
Britanska vlada namjerava da "pomaže" i Zapadnom Balkanu, tako što će se, osim rada sa medijima, boriti protiv sajber-napada i doprinijeti promovisanju reformi, koje su neophodne da zemlje regiona pristupe EU i NATO-u, za šta izdvaja 16 miliona funti.
Ove aktivnosti, kako se navodi u tom dokumentu, podrazumijevaju pomoć u održavanju funkcionisanja nezavisnih medija, suzbijanje dezinformacija, jačanje otpora na sajber-napade, odbrambene aktivnosti, kao i podršku reformama potrebnim da se zemlje regiona pridruže EU i NATO-u.
U interesu Velike Britanije je Zapadni Balkan koji bi bio stabilan i sposoban da izdrži prijetnje, ističu u ovom britanskom vladinom fondu, te dodaju da je zadatak finansiranih projekata da povećaju otpornost regiona na negativne spoljne uticaje, promovišu britanske vrijednosti i pomognu u približavanju zemalja NATO-u i EU.
U okviru programa planirana je obuka za balkanske medije za efikasnu interakciju sa slušaocima o političkim pitanjima.
Osim toga, planirano je da se podrži obuka profesionalnih vojnika koji su orijentisani na reformu sektora bezbjednosti, kao i da se poveća sposobnost oružanih snaga Zapadnog Balkana za operativnu saradnju i brzo raspoređivanje u skladu sa standardima britanskog Ministarstva odbrane i NATO-a.
Ruski politikolog Jurij Počta je rekao za "Russia Today" da ne samo London, već i evroatlantska zajednica posvećuje veliku pažnju Balkanu, jer taj dio Evrope još nije pod potpunom kontrolom Zapada, pa se zato se sprovode različiti programi "strane pomoći", kako bi ih uvukli u svoje strukture.
"Kada je Jugoslavija razorena, a zemlja podijeljena praktično na šest i po država, to je bila nevjerovatna sreća za Zapad. Ali sada je potrebno sve ponovo `svariti` i savladati, uvesti disciplinu, povezati se sa raznim programima, obećati ulazak u NATO i EU. Očekuju da će tako dugi niz godina vezati region za zapadne centre uticaja", objašnjava Počta.
Počta, koji je i profesor na ruskom Univerzitetu prijateljstva naroda, kaže da se zapadne države, istovremeno, plaše da će balkanske zemlje sačuvati bliske odnose sa Rusijom i namjerno optužuju Moskvu za navodni negativan uticaj na region.
On objašnjava da pozicija Rusije koja se rukovodi svojim nacionalnim interesima, štiti međunarodno pravo i cijeni nezavisnost drugih, ne odgovara državama Zapada, te da se zbog toga Velika Britanija i niz drugih zemalja miješaju u rad medija i pokušavaju da nameću svoje viđenje svijeta.
"Za njih je kontrolisani haos najbolji način da se upravlja drugim zemljama. I ako je već nemoguće izvesti direktne vojne operacije protiv Rusije, kreće se u informativno-psihološki rat. To podrazumeva i demonizaciju rukovodstva zemlje, ocrnjavanje ruskog stanovništva i suprotstavljanje ruskim medijima. Može postojati jedino zapadna `postistina`, dok ruska tačka gledišta, prema njihovom mišljenju, subverzivno deluje", kaže Počta.
