Radnici u Federaciji BiH na izmaku su snaga jer godinama i s nestrpljenjem čekaju da vlasti usvoje reformske zakone po kojima će minimalna plata, koja sada iznosi 406 KM, biti konačno povećana. A iznos o kojem se ovih dana najviše govori je 700 KM. Iz federalne Vlade ističu kako su svjesni da je minimalna plata od 406 KM nedopustivo niska te da trenutni ekonomski rast FBiH omogućava Vladi FBiH da poveća minimalnu platu na 700 KM.
Povećanje minimalne plate, tvrde poslodavci, ne bi bio problem da su porezi i doprinosi manji, jer bi u tom slučaju imali zadovoljnog radnika. No, kako ističu, o manjim nametima samo se priča. S druge strane, analitičari upozoravaju na to da se prije povećanja minimalca mora ispuniti niz preduslova.
O povećanju minimalne plate govori se od 2014. godine, no za radnike je veći minimalac još nedosanjani san. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, komentarišući navode federalnog premijera Fadila Novalića da se kroz izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak iznos najniže plate s 406 poveća na 700 KM, rekao je da nikad nije kasno donijeti ovakve zakone.
BIH I OKRUŽENJE
- S jedne strane bi to značilo rasterećivanje privrede, a s druge bi se podigao minimalan dohodak, tako da bi takvo nešto, po mom mišljenju, bilo izvodljivo. Imamo dobre ekonomske pokazatelje, značajno raste broj zaposlenih, rekao je Zaimović.
Venan Hadžiselimović, izvršni direktor kompanije Hifa-Oil, kaže za Oslobođenje kako vjeruje “da kod većine poslodavaca ne postoji dilema da je s ciljem zadržavanja zaposlenika, održavanja ili povećanja poslovne aktivnosti, odnosno produktivnosti i efikasnosti rada, neophodno i povećanje minimalne plaće”.
No, s ciljem stimuliranja ostanka ljudi u BiH i novog upošljavanja kroz dizanje minimalne plate, logično je i pitanje i donošenje odluke u pravcu smanjenja stopa doprinosa i poreza, jer Bosna i Hercegovina radi u okruženju gdje se konkurira velikim zemljama, sa većim brojem radnika i čije su subvencije na zapošljavanja ili drugi vidovi subvencija veći u odnosu na našu zemlju, kaže Hadžiselimović.
S druge strane, dodaje Hadžiselimović, “još se postavlja pitanje razlike u cijeni rada u privatnom i javnom sektoru, te je neophodno teret takve odluke te stimuliranja kako poslodavaca, tako i uposlenika u privatnom sektoru racionalnije rasporediti na čitavo društvo”.
- Iako kao udruženja učestvujemo svojim sugestijama i prijedlozima, mi ne diktiramo taj vremenski proces donošenja odluka, ali je evidentna potreba da se poduzmu koraci koji bi imali višestruki značaj. A to je veće zadovoljenje potreba uposlenika i, naravno, rasterećenja privrede, koja bi kroz konkurentniji status povećala i poslovanje i eventualno u dogledno vrijeme razmišljala zajedno sa svim socijalnim partnerima o donošenju odluka za jačanje ekonomije i poboljšanje uslova življenja i standarda, ističe Hadžiselimović.
Petar Ćorluka, vlasnik kompanije Violeta, naglašava da i danas, kao i prije nekoliko godina, smatra kako treba procentualno smanjiti davanja na plaće.
- Sigurno da treba podići minimalne plaće, ali ipak da se ne ugroze i poslodavci, jer su davanja ovdje puno veća procentualno nego što su to u susjednim zemljama i to utiče direktno na konkurentnost. Ja mislim da se minimalac treba dignuti na tisuću maraka, ali da apsolutni iznos državi bude isti kao sad na 600-700 maraka i država neće biti oštećena, radnici će više dobiti i biti motivirani, a i poslodavci će biti konkurentniji. Biće bolja produktivnost i sve ostalo što treba za dobar posao, mišljenja je Ćorluka.
Dodaje da se hitno moraju uraditi i zakonske izmjene.
- Mislim da sa takvim propisima i takvim ambijentom mi, pojedini poslodavci, ne možemo zadržati ljude, jer oni su počeli sumnjati u sustav, u pravednost, u budućnost svoje djece i sebe. Mislim da to trebamo hitno izmijeniti. Minimalac mora biti tisuću maraka, jer ne mogu ljudi živjeti. To je baš minimalno da bi ikako mogli ostati. Ali, da ne bi ugrozili poslodavce, njihovu konkurentnost, mislim da procentualno moraju biti ti nameti manji nego što su u susjednim zemljama ili bar u najgorem slučaju isti, kaže Ćorluka.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže za Oslobođenje da je sasvim nerealno očekivati da se minimalna plata može dizati tek tako političkim dogovorom i slično.
- Ona mora podrazumijevati set pretpostavki - prije svega, izuzetan ekonomski rast ili s druge strane ako se urade neka zakonska rješenja i stvore uslovi - konkretno smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, odnosno izmjenama zakona o doprinosu i porezu na dohodak. Skeptičan sam po pitanju izmjene ta dva zakona - prvo je što se to propagira u FBiH od 2014. godine, od početka reformske agende, a drugi je što se nalazimo nekoliko mjeseci do izborne godine. Praksa pokazuje da se vrlo teško donose određena zakonska rješenja u tom periodu. Tako da su to dva argumenta protiv tih reformskih pravaca koji bi svakako stvorili pretpostavku za rast minimalca u Federaciji BiH na 700-750 maraka, kako je najavljivao premijer. I to ima zaista smisla, ali pod uslovom da se ova dva zakona izmijene i to se može i vezati. Čak su neki i predlagali da se to u paketu izglasa. Pitanje je da li ima političke volje, kaže Čavalić.
Dodaje da bilo kakvo drugo rješenje, poput onog što su sindikati predlagali - 1.000 maraka je nerealno, jer onda ide automatski pitanje zašto ne 1.200 - 1.500 KM.
RASPODJELA TERETA
- Ne rastu nadnice tako što neko napiše neki iznos, već to odražava ekonomska kretanja ili s druge strane spremnost Vlade da izađe u susret sa određenim zakonima u smislu unapređenja poslovne klime. To su dva osnovna načina za dizanje minimalca, navodi Čavalić.
Edin Jabandžić, direktor kompanije Madi iz Tešnja, kaže da je povećanje minimalne plate u trenutnim uslovima nemoguće.
- Mi želimo da plata bude veća od sadašnje, odnosno da minimalac bude veći od postojećeg, ali pri ovoj stopi poreznih nameta koje imamo jednostavno pitanje je da li je to uopšte moguće. Država ne želi da se odrekne bilo kakvih privilegija koje trenutno čuva samo za sebe, jer ne želi da bilo kakve olakšice prenese na poslodavce, a žele da poslodavci prave iskorake dalje. Mi kao privrednici želimo, insistiramo da očuvamo ljude u BiH, da se poveća minimalna plata, ali u najboljem slučaju, taj teret mora ići podjednako i na državu i na poslodavce. Nikako samo na poslodavce kako je to do sada rađeno, naglašava Jabandžić.
