Praksa je da se sat pomjera svakog posljednjeg vikenda u oktobru čime se sa ljetnog prelazi na zimsko računanje vremena.
U zapadnoj Evropi pomjeranje kazaljke ustaljeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time "produžava" dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Međutim, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, sve se češće navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remete se i ustaljeni obrasci spavanja što, tvrde naučnici, može imati značajne posljedice.
Evropski parlament je 2019. godine usvojio prijedlog Evropske komisije o prekidu računanja zimskog i ljetnog vremena do 2021. godine, ali konačnu odluku donosi Evropsko vijeće.
U Briselu navode da Vijeće još nije zauzelo konačan stav o ovom pitanju. Finsko predsjedništvo EU je u decembru 2019. godine predložilo metod za procjenu efekta dnevnog svjetla prema tri scenarija.
Sezonske promjene računanja vremena se, osim u Evropi, trenutno vrše u većini zemalja Sjeverne i Srednje Amerike, kao i u još nekim zemljama i oblastima u svijetu.
Što se tiče BiH, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine trebalo je još prošle godine razmotriti nacrt zakona kojim bi se pratila odluka Brisela, ali ona nikada nije došla na red iako je Institut za mjeriteljstvo proslijedilo materijal.
Island, Rusija i Bjelorusija se u noći 25. oktobra neće vratiti na zimsko računanje vremena. Zemlje koje su ostale na ljetnom računanju vremena kazaljke su posljednji put pomaknule u martu 2021. godine.
