Takvo raspoloženje nije vladalo u martu 2016. kada je Hag osudio Karadžića na 40 godina zatvora.
Žele povratak
Naglo interesiranje za Karadžićevu sudbinu, prema riječima Sonje Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, pojačano je na krilima priča da će se „Radovan vratiti kući“.
- Očekujem potvrđivanje presude s eventualno nekim manjim promjenama u odnosnu na prvostepeni postupak. Sve drugačije od toga vodilo bi daljnjem narušavanju ugleda Haškog suda – kaže za „Avaz“ Sonja Biserko.
Licitiranje time hoće li Karadžiću biti potvrđena kazna od 40 godina ili će biti osuđen na doživotnu robiju, prema njenim riječima, nije toliko bitna. Najbitniji je, smatra Biserko, sadržaj presude.
- Iz Bosne se uglavnom nadvikuju ko je koliko godina dobio, a niko ne čita sadržaj presuda. Smatram da je sadržaj presude apsolutno bitniji od visine kazne, jer je sadržaj ono s čime se Srbija mora suočiti. U ovom momentu teško je očekivati da će presuda promijeniti arhitekturu Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer SAD i Rusija nisu toliko zainteresovane za takve vrste promjena. Zbog toga smatram da je važno koristiti sadržaj presuda, jer u njima ima veoma mnogo stvari s kojima se će suočavati generacije koje dolaze - smatra naša sagovornica.
Prestanak negiranja
Uloga međunarodne zajednice, smatra ona, mora se ogledati u tome da se zvanični Beograd natjera na prestanak negiranja svega onoga što se dogodilo u BiH od 1992. do 1995.
- Vidimo šta se događalo na Novom Zelandu i u Višegradu. Karadžić se u takvim krugovima doživljava kao pobjednik. Indikativno je to da se njime inspiriše zločin kakav je počinjen na Novom Zelandu i zbog toga smatram da međunarodna zajednica na našim prostorima, nakon drugostepene presude, mora insistirati na tome da se Srbija suoči s prošlošću i da prihvati presude – zaključuje Biserko.
Genocid u sedam općina
Biserko potcrtava da je presuda kapitalna te podsjeća da je ranije bilo razočarenja zato što Karadžić nije bio presuđen za genocid u sedam općina u BiH.
- No, presudom se ne mogu devalvirati okrutni zločini koji su počinjeni u tim općinama, odnosno zločini protiv čovječnosti - dodaje Biserko.
