Na press konferenciji Svete Stolice izrečena je odluka o tome da li Međugorje treba biti proglašeno svetištem, a fokus je bio na duhovnim iskustvima hodočasnika. Međugorje je dobilo status 'Nulla Osta' (Nihil Obstat) što znači da se dopuštaju crkvena hodočašća, ali priče povezane s ukazanjem i navodne Gospine poruke nisu priznate.
Odluku je na konferenciji za medije saopštio službenik Dikasterija za nauk vjere Víctor Fernández, a objavljena je i u pisanoj formi.
Dokument Dikasterija za nauk vjere koji je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, uz nekoliko pojašnjenja. Navodi se da je međugorsko iskustvo donijelo brojne pozitivne plodove i nije proširilo nikakve negativne i rizične učinke".
"Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere" u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se brojna obraćenja ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru, povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života. Zabilježena su i vrlo brojna ozdravljenja", navodi se.
Župa Međugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih. U sklopu toga nastala su i karitativna djela koja brinu o siročadi, ovisnicima, osobama s invaliditetom, a utvrđena je i prisutnost skupina pravoslavnih hrišćana i muslimana.
Navodi se kako ne odobravaju subjektivne doživljaje pojedinaca u kojima tvrde da Gospa šalje prijeteće poruke vjernicima da se više neće ukazivati. Ne odobravaju ni navodne poruke koje mnogi vjeruju da Gospa šalje preko pojedinaca o datumima, mjestima, događajima koji tek treba da budu. Međutim javno poštivanje ovog mjesta je odobreno.
Ranije poznati detalji o ukazanju Gospe u Međugorju
Postoji nekoliko marijanskih ukazanja koje je Vatikan odobrio i koje smatra vrijednim vjerovanja, no ono za koje se među vjernicima pretpostavljalo da postoji u Bosni i Hercegovini, do danas nije imalo konačnu odluku Svete Stolice. Uprkos tome, desetine hiljada vjernika svake godine pristizalo je na hodočašće u Međugorje kako bi posjetili za njih sveta mjesta Gospinog ukazanja.
Kako brojni hodočasnici vjeruju, ova ukazanja su počela 24. juna 1981. godine kada je šestoro djece izvijestilo da se Gospa pojavila na brdu Crnica u Međugorju. Troje od njih šestoro navodi da su primaoci Bogorodičinih poruka svakodnevno.
Nakon prvog slučaja, ukazanja su se nastavila i u narednim godinama, što je dovelo do velike posjećenosti Međugorja. Čak je ovo mjesto u BiH postalo jedno od najposjećenijih marijanskih odredišta u svijetu. No, ono nije moglo postati "zvanično" ukazanje dok to Vatikan ne odobri s obzirom na stroga pravila Svete Stolice o proglašenju marijanskih ukazanja.
Papa Franjo je u prošlosti slao različite poruke ovim povodom, međutim posljednje izjave su bile sve više blagonaklone ka Gospinom ukazanju u Međugorju. Jedan od njegovih prvih komentara iz novembra 2013. godine o tvrdnjama onih kojima se ukazala da im Gospa šalje poruke, papa Franjo je kazao da ona "nije šefica pošte koja bi slala poruke svaki dan", ne spominjući posebno Međugorje. Kasnije je pozdravljao hodočasnike koji bi svake godine se okupljali u Međugorju, a 2019. je službeno odobrio organizovanje hodočašća u Međugorje.
Sada je održana biskupska konferencija na ovu temu kako bi donijeli konačnu odluku o tome da li su ukazanja Gospe u Međugorju validna. U obzir su uzeti stavovi katoličkih biskupa iz različitih država, kao i svjedočenja hodočasnika i u konačnici se sumnja u Gospina ukazanja i ne vjeruje se da ona pojedincima šalje poruke o tome šta će se desiti u budućnosti.
