Foto: Faktor
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i evropski komesar za i proširenje EU Oliver Varhelyi objavili su zajedničko saopćenje, a povod je bila najava iz Mađarske da ova zemlja neće podržati rezoluciju o Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a. Međutim Vahelyi ne predstavlja Mađarsku.
Mađarska je država koja pokušava da od sebe napravi regionalnu silu i ostvari meku moć na prostoru zapadnog Balkana. Ipak rezolucija o genocidu u Srebrenici se pokazala kao odlična vododijelnica država koje su moralne i prijateljske prema Bosni i Hercegovini i država koje imaju drugačije namjere.
U četvrtak 15. maja, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto je održao sastanak sa predsjednikom entiteta RS Miloradom Dodikom i tom prilikom izrekao nekoliko skandaloznih stavova, a sve je krunisao najavom da će Mađarska glasati protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici, što je još gore nego da je pokazala moralni deficit ostajanjem suzdržanom. Glasanjem protiv, Mađarska će biti na strani onih država koje ponižavaju žrtve i suprostavljanjem institucionalnom obilježavanju genocida i učenju zapravo pridružiti se nečasnom klubu negatora genocida.
"Stabilnu situaciju i razumijevanje u BiH može da poljulja i donošenje rezolucije o Srebrenici u UN-u što je odluka koja bi dovela do demoralizacije srpskog naroda. Mislim da se treba prekinuti s jačanjem tenzija. Mađarska će glasati protiv rezolucije koja namjerno ili nenamjerno demonizira cijeli srpski narod vezano za tragediju u Srebrenici", rekao je Szijjarto.
Dakle, zvanični stav države Mađarske bi u slobodnom prevodu glasio da cilj rezolucije o Srebrenici nije prisjećanje na žrtve genocida, nego Bosna i Hercegovina i države kosponzori žele preko žrtava da demonizuju srpski narod.
Sa druge strane, Oliver Varhelyi komesar za proširenje Evropske unije, koji igrom slučaja dolazi iz Mađarske bi trebao da u svojim nastupima i službenim posjetama predstavlja stavove Evropske unije, a ne svoje države. Upravo, ovo osnovno pravilo Varhelyi je prekršio u Beogradu, iako je istina kazao da dijeli "svoja razmišljanja".
On je kazao "želim da kažem da se apsolutno ne slažem sa onima koji bi krivicu za zločin genocida pripisali cijelom narodu. Kolektivno kažnjavanje nikada nije bilo dio naših vrijednosti i nikada ne može biti dio naših vrijednosti. Ne mislim da je stigmatizacija srpskog naroda kolektivnom krivicom održiv izbor. Mislim da to ne doprinosi prevladavanju užasa Balkanskih ratova; naprotiv. Znamo ko je počinio zločine protiv čovječnosti".
Tako je Varhelyi pokušao da autore rezolucije optuži da kolektivno kažnjavaju srpski narod, a posebno je izbjegao da spomene da je u Srebrenici izvršen genocid.
Nakon toga je uslijedila oštra reakcija ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, a sve se pokušalo ispeglati zajedničkom izjavom u kojoj, Varhelyi pojašnjava svoju izjavu i navodi se da je genocid u Srebrenici sudski ustanovljena činjenica.
Zvanične stavove Mađarske predstavlja Szijjarto, a ne Varhelyi pa prema tome ukoliko je Mađarska htjela da ispegla svoj stav, a što je svakako besmisleno ako glasaju protiv rezolucije, zajedničko pismo su trebali potpisati Konaković i Szijjarto, a ne Konaković i Varhelyi.
U zajedničkom pismu naglašavaju se zaista korektni i bitni stavovi, ali stavovi Evropske unije o genocidu u Srebrenici su poznati od ranije i Varhelyi je stvari koje je rekao u Beogradu trebao da pojasni i Briselu.
Prema tome, Mađarska nije ni pokušala objasniti svoj stav, a njeno glasanje će biti trajni žig i kraj priče o Mađarskoj kao prijatelju Bosne i Hercegovine i "neutralnom posredniku" u unutrašnjim problemima BiH. Glasanjem protiv rezolucija, a sa utjecajem kojeg ima na Milorada Dodika Mađarska će postati dio problema u Bosni i Hercegovini.
Treba podsjetiti i to da se Szijjarto rado sastajao sa Konakovićem i dolazio u Bosnu i Hercegovinu dok je Mađarska još igrala igru prijatelja, a da sada i šest dana nakon skandalozne press konferencije iz Budimpešte dolazi samo tišina, a ne bi se reklo da je od sramote.