Danas, ne možemo reći da je stanje razvijenosti voćarstva u Bosni i Hercegovini zadovoljavajuće. Iako se u zadnjih nekoliko godina primjeti trend rasta ove proizvodnje, na žalost, još uvijek izvozimo sve vrste voća kako bismo zadovoljili potrebe našeg tržišta.
Vrlo je važno raditi na edukaciji farmera ali isto tako i na stručnom i naučnom osposobljavanju mladih ljudi koji će biti pokretačka snaga razvoja savremene voćarske proizvodnje koja će moći odgovoriti zahtjevima i konkurenciji razvijenog evropskog tržišta.
Voće kao hrana ima nisku energetsku vrijednost i bogato je vitaminima, mineralima, vlaknastim materijalima, lakotopivima šećerima i kiselinama a također sadrži i neke veoma ljekovite sastojke koji povoljno djeluju protiv mnogih drugih bolesti (antocijani, fenoli, tanini,enzimi).
Zbog veoma bogatog sadržaja dobrim materijama u voću koji imaju prije svega zaštitnu ulogu u organizmu, imaju veliki značaj za ljudsko zdravlje.
Većina ljudi je upućena u dobro djelovanje vitamina C ali uz njega se ne smije zaboraviti i odlična uloga karotina, to je drugi vitamin po važnosti a najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suha šljiva, breskva.
Po pitanju uzgoja voća na području Bosanske krajine, najviše se uzgaja voće iz Jagodaste skupine a to su malina, jagoda, kupina a u novije vrijeme i borovnica. Poljoprivrednici teže ovoj grupi voća jer ima odličnu perspektivu uspjeha u BiH, što je najvažnije brz je povrat uloženih sredstava, velika potražnja na domaćem i inostranom tržištu i mogućnost proizvodnje u izvansezonskom period tačnije uzgoj u zaštićenim prostorima (plastenik).
Treba istaknuti da voće nije lijek ni za jednu bolest, ono je samo "preventivna bomba" za organizam i zdravlje. Trebamo iskoristiti kvalitetna i pogodna zemljišta za uzgoj raznih voćarskih kultura na području Bosanske krajine.
