Puno toga su uvodničari (njegov bratić Alija, te profesori Enes Durmišević i Senadin Lavić) rekli o njemu i što mnogi od nas, dakle ni ja sam, nismo znali. Jedan od podataka iz biografije ovog velikog Krajišnika, Bosanca i antifašiste jeste taj da on uopće nije bio član KPJ, kao što nije bio ni dr. Ivan Ribar, a prvi je bio potpredsjednik a drugi predsjednik Prvog zasjedanja AVNOJ-a održanog u Bihaću 26. i 27. novembra 1942. Bilo je u njihovom kazivanju i nekih pikanterija koje su u ono vrijeme i u kontekstu priprema za narodnooslobodilački otpor okupatoru igrale značajnu ulogu.
Tako na primjer su prenijeli da je na početku rata Josip Broz Tito dolazio u Cazin kod do tada već uglednog Nurije Pozderca i s njim išao u džamiju kako bi pozvali narod da pristupe NOB-u. Potom su išli Nurijinoj kući na ručak, kada se Tito, znajući da ulazi u muslimansku kuću, izuo.
Značajno je bilo čuti i to da je Džafer Kulenović, prvi ministar u Pavelićevoj vladi, uputio pismo Nuriji Pozdercu u kojem mu "prenosi selame od Poglavnika i poziva ga da se priključi njihovoj Vladi".
Nurija je uzvratio: "Uzvraćam selame Paveliću ali ja ne prihvatam njegovu ponudu jer sam se već opredjelio".
Čovjek-vizionar, kakav je bio Nurija Pozderac, za razliku od tog Kulenovića i još nekih nije promašio, već je izabrao pravu - antifašističku stranu. Pristupio je NOB-u i otišao s Titom na Sutjesku, gdje je poveo svog sina-dječaka Seada.
Nakon ranjavanja i izvjesnosti da neće preživjeti, dao je amanet sinu: "Studiraj i završi medicinu i vrati se u Cazin da budeš na usluzi svome narodu". Kao što rekoh, Nurija je ispustio svoju dušu na Tjentištu 12. juna 1943. gdje je i pokopan.
O održavanju njegovog mezara se tokom cijele godine brine Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski. A njegov sin Sead je izvršio babin amanet, završio medicinu, zaposlio se u Cazinu i specijalizirao ginekologiju. Preselio je na ahiret januara 1981. i na dženazi mu je bilo oko 40.000 ljudi!
Na kraju još o Nuriji i odnosu prema njemu prije i poslije 90-tih. Naime, decenijama je jedna od važnijih ulica u Banja Luci, na desnoj obali Vrbasa, nosila njegovo ime. Ali, pošto se fašizam u naš grad i druge krajeve Bosne vratio na velika vrata, Nuriju i druge koji su se borili protiv njemačkih nacista, ustaša i četnika, zamijenili su neki drugi. Naime, na kućama i objektima u ulicama kojima su "oslobodioci" Banja Luke ranih 90-tih, a takvih je koliko hoćeš, su pored broja i dosadašnje ulice stavili brojeve sa novim nazivom ulice, valjda radi orijentacije pogotovo domicilnih Banjalučana. Velikog antifašistu, vizionara i Bosanca Nuriju Pozderca je u banjalučkoj Stupnici "zamijenio" izvjesni Vojvoda Pero Kreco.
I sada neka mi onaj krkan iz Laktaša priča o svome partizanskom backgroundu i antifašizmu!
Neka je rahmet pred dušu NURIJE POZDERCA, napisao je Bedrudin Gušić.
