Uvoz voća i povrća u prošloj godini iznosio rekordnih 402 milijuna KM

Rukovoditelj sektora voća i povrća USAID/Sweden FARMA II projekta Velibor Trifković danas je u VTKBiH, predstavljajući rezultate razmjene, naveo da je prošle godine ukupan izvoz iznosio 188 milijuna KM, a uvoz rekordnih 402 milijuna KM, što potvrđuje manjak proizvodnje na domaćem tržištu. U 2015. godini taj uvoz je iznosio 293 milijuna KM i zabilježio je porast u idućim godinama. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 52 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.

- U razmjeni i dalje dominiraju proizvodi voća u odnosu na povrće. Izvezeno je voća u vrijednosti 123 milijuna KM, povrća 44 milijuna KM, te prerađevina u iznosu 21 milijun KM. U strukturi uvoza učešće voća je oko 51 posto u vrijednosti 206 milijuna KM, povrća 26 posto ili 106 milijuna KM, te prerađevina voća i povrća 22 posto ili 90 milijuna KM -  kazao je Trifković.

Pet ključnih izvoznih proizvoda, koji čine 52 posto izvoza, jesu: smrznuta malina (59 milijuna KM), svježa kruška (17 milijuna KM), jabuka (12 milijuna KM) kornišoni (šest milijuna KM) i šljiva (pet milijuna KM).        

Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene za sektor voća i povrća sa zemljama partnerima, kako je kazao stručni suradnik za prehrambenu industriju VTKBiH Radoš Šehovac, Srbija je vodeći partner po obimu ukupne razmjene, s tim što je uvoz iz Srbije dvostruko veći od izvoza iz BiH.  Pozitivan bilans razmjene, odnosno suficit bilježimo s Njemačkom i Ruskom Federacijom.

- Iako je zabilježen blaži pad izvoza u Njemačku, ona je vodeće izvozno tržište, a pored nje Ruska Federacija, Srbija, Hrvatska i Švicarska nose 65 posto ukupnog izvoza. Blaži pad je zabilježen i kod izvoza u Srbiju – naveo je Šehovac.

Uvoz tropskog voća u 2019. iznosio je 133 milijuna KM, a najveću vrijednost bilježi uvoz banana, ukupno 61 milijun KM, što nosi 15 posto ukupnog uvoza u ovome sektoru. Za samo pet artikala (paradajz, paprika, krompir-smrznuti, čips i sjemenski krompir) koji se proizvode i kod nas, uvezemo 66 milijuna KM vrijednosti.

-Ukoliko posmatramo količinski u 2019. uvezli smo 338 000 tona voća i povrća, a to znači da je svaki bh. građanin pojeo 57 kilograma uvoznog voća, 29 kg uvoznog povrća i deset kg uvoznih prerađevina od voća i povrća.

Šehovac je dodao da velike količine voća i povrća uvozimo po jako niskim cijenama, te da je naprimjer prosječna cijena uvezene jabuke 0,42KM/kg, te da općenito posmatrano postoji mnogo prostora za supstituciju uvoza.

Predstavnik tvrtke Bosnaplod Tarik Dobrača je kazao da su u 2016. godini, kada je bila prva godina otkupa, imali  1.800 tona svežeg voća, prije svega višnje, te da su danas došli na skoro 6.300 tona voća od čega je 60 posto višnja.

-Nažalost, 80 posto od toga je uvoz iz Srbije jer smo za kulture koje radi Bosnaplod, višnja malina i šljiva, imali loše sezone posebno u smislu vremenskih prilika - naveo je Dobrača, dodajući da posebno zabrinjava pad proizvodnje maline u BiH u prošloj u odnosu na predhodnu godinu. Naglasio je potrebu jasne i provodive strategije za ovaj sektor, te podrške primarnim proizvođačima.