Ustavni sud FBiH odlučio: Odluka o komunalnim taksama za kladionice u Zenici je neustavna

Galijašević je 17. februara 2017. godine Ustavnom sudu FBiH podnio zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama na području Zenice i to nakon što su vijećnici Snage centra, stranke A-SDA, Premier World Sport d.o.o Čitluk, Bet-Live Vitez, Sport Plus Novi Travnik, Petica Plus Vitez, Premier Sport Čitluk, Hattrick Vitez i Zmajevi Zenica obratili s prijedlogom za poduzimanje mjera ili iniciranje postupka pred drugim organima radi sprječavanja protuustavnog rada Gradskog vijeća Zenice.

Galijašević je u zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti smatrao da djelatnost firme nije i ne može biti objektivni kriterij za određivanje visine takse na istaknutu firmu što je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio u brojnim presudama, a iz osporene Odluke je vidljivo da je za djelatnost “igara na sreću” određen najveći iznos komunalne takse.

Na navode Galijaševića Ustavni sud FBiH je zatražio od Gradskog vijeća Zenice da mu se dostave navedene Odluke usvojene na sjednici Gradskog vijeća Zenice.


U Presudi Ustavnog suda Federacije BiH koja je jutros stigla na adrese medija iz Vlade ZDK se navodi da je Gradsko vijeće Zenice na svojoj trećoj sjednici 29. decembra 2016. godine donijelo osporenu Odluku kojom su propisane komunalne takse koje plaćaju pravna i fizička lica za korištenje prava, predmeta i usluga na teritoriji Grad aZenice i utvrđuju obaveznici, visina, olakšice, rokovi i načini plaćanja taksi.

“Iz osporene Odluke nedvosmisleno proizilazi da visina propisane takse zavisi od dva kriterija: u većoj mjeri, od vrste djelatnosti koju obaveznik obavlja, a uz to, i u manjoj mjeri, od područja općine (zone) u kojoj su firma, oznaka, obilježje ili natpis, istaknuti odnosno postavljeni. Tabelarna razrada osporene Odluke pokazuje da su obaveznici komunalne takse razvrstani po djelatnostima koje obavljaju u dvije grupe. U prvu grupu pravnih lica spadaju lutrija, igre na sreću, sportske kladionice, dok u drugu grupu spadaju telekomunikacije, telefonske i satelitske usluge, proizvodnja i distribucija električne energije, noćni barovi i diskoteke”, stoji u Presudi te se dodaje:

“Nesumnjivo je da u kombinaciji dvaju kriterija, visinu taksi primarno određuje kriterij djelatnosti koji je samo preimenovan u ‘kriterij akumulativnosti djelatnosti’, dok je teritorijalni kriterij zapravo supsidijarna korekcija. Kako se ovdje radi o naplati komunalne takse za istaknutu firmu, a ne o oporezivanju dohotka odnosno dobiti, Ustavni sud Federacije smatra da takva dominacija kriterija djelatnosti, proturječi ustavnom zagarantovanoj jednakosti pred zakonom.”

U konačnici Presude se navodi i da Ustavni sud FBiH štiti jednakost građana i pravnih lica na području FBiH.

“Ustavni sud FBiH je štiteći ustavom zagarantovanu jednakost pred zakonom građana FBiH i pravnih lica koje na njenom teritoriju vrše djelatnost, već ranije, odlučujući u nizu predmeta ove vrste, zauzeo jasan stav da propisivanje različite visine godišnje komunalne takse za istaknutu firmu naziv, znak ili obilježje po kriteriju djelatnosti, predstavlja povredu ustavnog principa jednakosti pred zakonom utvrđenog odredbom člana II.A.2(1) c) Ustava FBiH.”

Ovu presudu Ustavni sud FBiH donio je većinom glasova u sastavu: Vesna Budimir, predsjednica Suda, Mirjana Čučković, dr. sc. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović, prof. dr. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije suda.