Radi se o zahtjevu bh. parlamentarca da se poništi odluka Vlade RS o davanju koncesije za gradnju hidroelektrana na Drini, budući da je, kako se u zahtjevu navodi, odluke u vezi s državnom imovinom moguće donositi isključivo na nivou BiH.
Ovaj zahtjev je već razmatran na jednoj od sjednica sredinom jula kada je Ustavni sud donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu te naložio Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca, riješi sporna pitanja. Ta komisija je trebalo da zauzme stav do 28. oktobra, u suprotnom sve se ponovo vraća na Ustavni sud, što se i desilo.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina", gradnju tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci, na Drini, istočnoj granici BiH i Srbije. Nakon toga dolazi do aktuelizacije ovog pitanja.
Nošenje hidžaba u OS BiH
Na istoj sjednici bi trebao biti razmatran i predmet (U 9-21), zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti člana 12 st. (2) i (4) Pravila službe Oružanih snaga BiH broj 06-02-3-4958/12.
Izetbegović je tražio da se pripadnicima Oružanih snaga BiH omogući nošenje hidžaba i brade u skladu sa običajima vjernika islamske vjeroispovijesti. Lider SDA zahtjev za ocjenu ustavnosti uputio je nakon što je Sud BiH odbacio tužbu pripadnice OS BiH Emele Mujanović protiv Ministarstva odbrane koja je smatrala da je diskriminisana zato što joj nije dozvoljeno da nosi hidžab.
(NE)sposobnost Milorada Dodika
Ustavni sud BiH bi, također, trebao razmatrati (U 11-21) zahtjev Aljoše Čampare, federalnog ministara unutrašnjih poslova, upućen Sudu da u skladu sa članom 8.8 Izbornog zakona BiH pokrene proceduru utvrđivanja privremene (ne)sposobnosti Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, za vršenje funkcije koju obavlja.
Kako je na službenoj stranici Ustavnog suda BiH objavljeno, plenarno zasjedanje će početi svečanom izjavom novoimenovanog međunarodnog sudije Ledija Biankua, koji je na toj funkciji naslijedio Tudora Pantirua.
Ledi Bianku je, uz ostalo, bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava i vanredni profesor na Univerzitetu u Strazburu u Francuskoj, a bio je i član Venecijanske komisije Vijeća Evrope za demokratizaciju.
