Prema riječima Vehbije Okčića, predsjednika Udruženja voćara "Zelenika", vrijednost projekta će iznositi oko 80.000 maraka, s tim da će lokalne vlasti participirati s dijelom novčanih sredstava, kao i neposredni korisnici.
Uzgoj plantažnog kestena nije zastupljen na ovom području, a radi se o profitabilnoj kulturi. U narednom periodu očekujemo da se prijavi što veći broj zainteresovanih korisnika, s tim da će oni ispod 35 godina starosti, kao i žene, imati dodatne finansijske olakšice u cjelokupnoj participaciji. Očekujemo da sadnja započne, najvjerovatnije, u proljeće iduće godine", istakao je Okčić.
Prema riječima sanskog voćara Enesa Kobašlića, uzgoj plantažnog kestena je dugoročno pesrpektivna djelatnost.
"U svom voćnjaku posadio sam oglednu parcelu s pitomim kestenom i tvrdim da je njegov uzgoj isplativiji od oraha i lješnika. Za razliku od oraha, kesten je kultura mnogo otpornija na ekstremne uslove, jer on cvjeta u junu, kada obično nema mrazeva", kazao je Kobašlić.
Dodaje kako plantažni kesten, za razliku od šumskog, nema prirodnih neprijatelja, ne obolijeva od raka korijena niti ga napadaju ose šiškarice, koje su desetkovale šume divljeg kestena na ovim prostorima posljednjih nekoliko godina.
"Sanski voćari su zainteresovani za ovu kulturu i jedina prepreka je cijena sadnica, koje su skupe, pa se malo ljudi odlučuje. Međutim, uz podršku lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija, koja nam je obećana, plaćali bismo jednu trećinu ili manje od vrijednosti jedne sadnice koja košta oko 30 eura", kaže Kobašlić.
Dodaje kako ova poljoprivredna djelatnost ima višestruko pozitivne efekte, jer oko uzgoja nema puno posla, dok je potražnja za kestenovim plodovima na evropskom tržištu izražena i konstantna, a cijena visoka i stabilna. Stablo pitomog kestena poslije deset godina počinje davati pune prinose, a može živjeti više desetina godina.
Područje Unsko-sanskog kantona je izuzetno povoljno za rast i uzgoj kestena, a doskoro on nije plantažno uzgajan. U posljednjoj deceniji šume kestena na ovim područjima su desetkovane zbog pojave i djelovanja raznih štetnika, što je veliki problem. Plantaže pitomog kestena su u proteklom periodu podignute na području Velike Kladuše i Bužima, gdje su takve aktivnosti također podržane od međunarodnih organizacija koje podstiču poljoprivrednu proizvodnju.
