"Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja je najslabije uređena i pridaje joj se najmanji značaj. Proteklih nekoliko godina bilo je izuzetno loše za pčelare, mnogi su došli na rub egzistencije, neki su čak i ugasili proizvodnju, a sve je ostalo bez značajnije pomoći", kaže Šefik Rošić, jedan od najvećih proizvođača meda na ovim prostorima.
Loše vremenske prilike tokom proteklih mjeseci pokvarile su i ovu godinu pčelarima, pa će zbog male količine meda koji će biti proizveden, neminovno doći do povećanja njegove cijene.
Elvir Šehić, predsjednik Udruženja pčelara "Bihać", iz istoimenog grada, kaže kako je na početku godina bila obećavajuća, ali da su potom kiše u najvažnijem momentu cvjetanja pokvarile pčelama ispašu kestena, lipe i livade.
"Samo je bagremova ispaša bila uspješna, ali kiše su u najvažnijem momentu uništile polen i biljke, tako da su pčele iskoristile možda dvadeset posto te paše i to treba ostaviti pčelama za njihovu ishranu, tako da su poslije svega pčelari ponovo na nuli", kaže Šehić.
Prema riječima Hazima Hodžića, predsjednika Udruženja pčelara "Kesten" iz Cazina, prinosi najpoznatijeg proizvoda s ovih prostora, kestenovog meda, biće ispod prosjeka.
Hodžić kaže kako se proizvodnja meda na ovim prostorima, zbog nepovoljnih vremenskih uslova, posljednjih nekoliko godina suočava s velikim gubicima, zbog čega značajan broj pčelara odustaje od proizvodnje ili je smanjuje. On je dodao kako pčelari očekuju značajniju podršku vlasti na svim nivoima, kako u budućnosti ne bi došlo do potpunog gašenja pčelarstva u Unsko-sanskom kantonu.
