Ovaj problem je najizraženiji na području Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, a pred tamošnjim sudovima vode se brojni i dugotrajni sudski procesi zbog utvrđivanja stvarnog vlasništva nad nekretninama, prenose Nezavisne.
Upravo je ovo bila tema nedavno održanog sastanka Adnana Alagića, ministra za građenje i prostorno uređenje, te Asima Dizdarevića, ministra pravosuđa i uprave, na kojem se razgovaralo o nužnosti usklađivanja zemljišno-knjižnih podataka.
"Problem je što sve lokalne zajednice u Unsko-sanskom kantonu nemaju gruntovnice, pa se samo na osnovu posjedovnog lista izdaju rješenja o građenju. Na terenu se potom često javljaju problemi, jer se dešava da nekretninama raspolažu druga lica, pa se potom pokreću dugotrajni sudski procesi kako bi se utvrdilo stvarno vlasništvo. Sve to oduzima vrijeme, novac i energiju", istakao je Alagić.
On je pojasnio kako katastar označava posjed, a guntovnica vlasništvo nad nekretninama, te da postoji velika neusklađenost između jednog i drugog.
Prema njegovim riječima, ovaj problem u velikom broju slučajeva koči i ekonomski razvitak, jer se investitori susreću s problemima prilikom realizacije svojih projekata, što destimulirajuće djeluje na dalje investicije.
Takvo mišljenje dijeli i kantonalni ministar privrede Nijaz Kadirić, te ističe kako su za potencijalne investitore najbolja opcija poslovne zone.
"Unutar tih zona riješeni su svi imovinsko-pravni odnosi i investitori nemaju problema s ulaganjima. Međutim, često se u praksi investitori susreću s brojnim poteškoćama. Posljednji je primjer partnera iz Hrvatske koji investira u vjetropark i da bi izgradio prilazni put do svoje nekretnine, suočio se s nizom problema kao što su pretvorba poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pa zatim neriješeno pitanje nadležnosti između kantona i grada i slično. Sve to destimuliše potencijalne ulagače", kazao je Kadirić.
Ministar pravosuđa u Vladi USK Asim Dizdarević istakao je potrebu da se uspostavi mnogo čvršća saradnja i povezanost zemljišno-knjižnih ureda koji djeluju u okviru sudova sa imovinsko-pravnim službama gradova i općina
"Za naredni period planiramo sastanak na kojemu bi učestvovali predstavnici svih institucija koje rade na poslovima katastra i imovinsko-pravnih odnosa. Ova oblast je isuviše parcijalizirana i potrebno ju je nekako uvezati i čitav sistem učiniti efikasnijim", kazao je Dizdarević.
Situaciju dodatno otežava i činjenica da su tokom Drugog svjetskog, ali i posljednjeg rata u nekim ovdašnjim lokalnim upravama uništene zemljišne knjige, tako da je ono što je evidentirano u katastru često i jedini dokaz o vlasništvu nad nekretninom.
"Ukoliko nema guntovnice, svaka građevinska dozvola koja se izdaje na osnovu katastra je oboriva na sudu. Proces uspostave stvarnog stanja u zemljišnim knjigama je započeo, ali će se odvijati veoma sporo. Zbog toga, dok se on ne okonča, moramo koristiti neka alternativna rješenja", kazao je Dizdarević.
Prema njegovim riječima, da bi zemljišne knjige bile čiste, nisu dovoljne samo aktivnosti države. Potrebno je da i svaki vlasnik koji posjeduje nekretnine učini sve da osigura čiste papire, a prvi korak za to je upoznavanje s funkcionisanjem sistema registrovanja nekretnina koji počiva na katastru i gruntovnici.
