Iz ovog instituta ističu da je prisutna stalna opasnost od zaraznih i parazitarnih bolesti životinja (zoonoza) koje mogu da se prenesu na čovjeka direktnim kontaktom sa bolesne životinje, putem mesa i proizvoda od mesa, unutarnjih organa zaklanih životinja, izlučevina, organskog otpada nakon klanja, vode ili okoliša.
Napominju da je neophodno poštivanje propisa o kurbanu, preporuka i njihove praktične primjene, kako bi dodatno unaprijedili kontrolu zdravlja životinja, ishranu životinja, jasno definirali uslove mjesta za klanje, te ispoštovali propise o dobrobiti životinja, zdravstvenoj ispravnosti, higijeni, zaštiti okoliša i zaštiti ljudi na radu.
Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane procjenom rizika i prevencijom neželjenih situacija, s ciljem zaštite zdravlja ljudi i životinja, daju preporuke da životinje koje su namijenjene za Kurban-bajram moraju biti zdrave, obilježene ušnim markicama, te ih je obavezno pregledati još dok su žive.
To se može obaviti putem veterinarskih stanica koje će od tih životinja obavezno uzeti krv i dostaviti na laboratorijsku pretragu na brucelozu. Samo životinje s urednim laboratorijskim nalazom se smiju zaklati, a njihovo meso i organi koristiti za ishranu – navode iz INZ-a.
Također, napominju da je neophodno da se klanje životinje provede na što humaniji način, bez da se životinji nanosi nepotrebna bol i patnja. Kako bi se smanjio rizik od naknadnog onečišćenja mesa, potrebno je obezbijediti čiste higijenske uslove za klanje, čist prostor, higijenski ispravnu vodu za pranje mesa, ruku, alata i pribora koji se koristi, čiste posude za prihvat organa i slično. Osobe koje obavljaju klanje i manipulišu sa mesom moraju biti zdrave i imati dobre higijenske navike.
U narednom periodu INZ će objaviti set uputstava o neophodnim postupcima u manipulaciji mesom zaklanih životinja, te njihovom, procesu “zrenja” na hladnom temperaturnom režimu, a sve prije nego se ono uručuje, odnosno donira drugim osobama ili institucijama.
– Ovaj problem je posebno izražen u ljetnom periodu kad je termički nepripremljeno i neobrađeno meso znatno sklonije kvarenju i prenošenju zaraznih i drugih bolesti. Posebnu pažnju u ovo doba godine treba posvetiti i neškodljivom načinu zbrinjavanja životinjskog otpada, jer nepropisno odlaganje ostataka i otpada može dodatno ugroziti zdravlje ljudi i životinja – upozoravaju iz Instituta.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane će, u cilju podizanja svijesti i edukacije osoba uključenih u predstojeće aktivnosti klanja kurbana, potencirati veterinarsko-zdravstveni nadzor i zdravstveno utvrđene procedure, posebno imajući u vidu činjenicu da su na prostoru BiH zabilježeni slučajevi različitih bolesti životinja, uključujući i one koje su direktno povezane sa nepravilnim rukovanjem mesom.
Laboratorijski i ljudski potencijali INZ-a će u cilju smanjenja rizika po zdravlje ljudi biti na raspolaganju u punom kapacitetu u savjetodavnom, ali i domenu dijagnostike bolesti životinja.
Također, biće pripremljene informativne brošure i leci, u kojima će se detaljno pisati neophodne procedure i postupci koje je potrebno ispoštovati da bi se osigurala zdravstvena ispravnost kurbanskog mesa i proizvoda koji se koriste za ljudsku ishranu. Svi materijali će biti dostupni na internetu, društvenim mrežama, te u saradnji sa institucijama Islamske zajednice u Zeničko-dobojskom kantonu na raspolaganju i vjernicima koji planiraju klanje kurbana – saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
