Prije nekoliko dana je direktorica Kliničkog centra Sebija Izetbegović kazala kako je određen broj uposlenika ove ustanove otišao na bolovanje.
Prema informacijama do kojih je došao raport.ba, ta informacija je tačna. Međutim, prije nego su ti uposlenici otišli na bolovanje, poslali su pismo rukovodiocima. Pisali su ga uposlenici Klinike za anesteziju i reanimaciju, a sadržaj dijela pisma prenosimo u nastavku.
“S obzirom na povećan priljev Covid 19 pacijenata koji zahtjevaju mehaničku ventilatornu potporu dužni smo da Vas obavijestimo o trenutnoj situaciji o čemu smo se više puta usmeno i pismeno obraćali Šefu Klinike.
Kao što je poznato, intenzivno liječenje predstavlja rad sa životno ugroženim pacijentima koji imaju otkazivanje jednog ili više organiskih sistema te zahtijevaju mehaničku ventilatornu potporu, hemodinamski kontinuirani neinvanzivni/invanzivni monitoring, intenzivnu reanimacionu terapiju i visoko sifisticiranu njegu”, počinje se u pismu.
“Covid 19 je doveo da na globalnom nivou dolazi do velike potrebe za dodatnim ICU krevetima što je dovelo do reorganizacije unutar bolnica širom svijeta. ICU zajednica širom svijeta je na osnovu ličnih iskustava dala određene preporuke koje se implementiraju zavisno od lokalnih mogućnosti.
Akcenat organizacije intenzivnih njega širom svijeta je da se smanji izloženost bolničkog osoblja uz održavanje neophodnih kriterija koji su potrebni za liječenje ovih pacijenata”, navodi se u pismu te se potom navode stavke koje su potrebne:
1. Potrebno je od strane nadležnih provjeriti da li tehnične mogućnosti (električne instalacije, rezerva u slučaju nestanka struje i kisik) zgrade mogu zadovoljiti veći broj teško oboljelih pacijenata. Naime, napominjemo da su protoci koji se koriste i kod neinvazivne i kod invazivne mehanične ventilacije Covid 19 pacijenata idu i do 60 l/min. U više navrata se dešavalo da dolazi do pada pritiska kiseonika, što kod nekih respiratora rezultira prestankom rada i fatalnih posljedica.
2. Molimo da se napravi plan zbrinjavanja većeg broja teško oboljelih pacijenata, koji se očekuje na žalost u narednom periodu. Prosjek liječenja Covid 19 pacijenata u Intenzivnim njegama je 3 sedmice, te je neophodno definisati i gdje će biti smješteni pacijenti koji su se negativizirali, uzimajući u obzir i ostale kritično oboljele pacijente te činjenicu da je Intenzivna njega klinike za anesteziju i reanimaciju od početka pandemije preuzela i sve teško oboljele infektivne pacijente, uz već postojeće politraume, hirurške, internističke, neurološke pacijente)
3. Potrebno je i dalje insistirati na većem broju maski za NIV, te nabavku High Flow aparata uz prateću opremu, te opskrbom dovoljnom količinom PPE.
4. Postojeći broj monitora, puls oksimetara, perfuzora itd, te stalaka nije adekvatan i dovoljan. Trenutno su npr. perfuzori postavljeni na krevetima pacijenata, na stolicama ili na podu.
5. Kreveti koji su potrebni za liječenje pacijenata koji zahtjevaju intenzivnu njegu moraju imati minimum standarda: mogućnost podizanja uzglavlja, podešavanja visine radi procedura kao što su intubacija, plasiranje CVK, kardipulmalna reanimacija, adekvatni antidekubitalni dušeci te čvrste strukture radi pozicioniranja pacijenta (kod ARDSa, prone position). Sadašnji kreveti ne zadovoljavaju minimum za bolničko liječenje, a posebno ne za intenzivnu njegu jer nemaju niti jedan od gore navedenih kriterija.
6. Već dugi niz godina imperativ intenzivnog liječenja je adekvatan broj sestara, tehničara, fizioterapeuta. Prema jasnim preporukama za intenzivne njege pacijente na KMV omjer med. sestra – pacijent je 1:1, a maksimalni ustupak je omjer 1 sestra na 2 pacijenta. Pacijenti sa Covid 19 na KMV su posebno zahtjevni zbog svoje patologije uz otežane uslove rada medicinskog osoblja. Već su razne studije dokazale da je smrtnost int. njegama povezana sa manjkom medicinskog osoblja te boljom stopm preživljavanja kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji u int. njegama gdje su radile obučene med. sestre na manji broj pacijenata. Sada je trenutno u smjeni od 12h ukupno dvije medicinske sestre i 1 anestetičar, a taj broj u trenutku (1 medicinska sestra u jednom trenutku na 12 kritično oboljelih pacijenata) ne zadovoljava ni minimum standarda, nemoguće je zadovoljiti minimum njege, toalete, te kontinuiranog ndzora i monitoriranja pacijenata. Klinika za anesteziju i reanimaciju već u JIT ima gore navedeni hronični problem nižeg omjera med. sestara na pacijenta, tako da je potrebna pomoć medicinskih sestara intenzivnih njega drugih klinika. Uvažavajući trenutnu tešku epidemiološlu situaciju pomoć bi bila i veći broj medicinskih sestara bez iskustva s položenim stručnim ispitom, koje bi radile uz nadzor stručnog iskusnog kadra. Zbog navedenog, ljekari specijalisti su morali dobar dio vremena provesti na njezi pacijenata, dijeljenju terapije itd, što je ostavljalo manje vremena da se bavimo sa onim za što smo primarno u izolatoriju.
7. Liječenje Covid 19 pacijenata je vrlo zahtjevno, multidisciplinarno, te je neophodno i 24h aktivno učešće infektologa, naročito u Intenzivnoj njezi. Također, molimo da se ubuduće anesteziolozi i subspecijalisti sa Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju usmjeravaju prema intenzivnoj njezi, a ne prema odjelu Izolatorija. Zbog ograničenog broja anesteziologa, u slučaju eksalacije bi bilo neophodno usmjeriti stručnu pomoć i ljekara drugih specijalnosti. S obzirom da je samo jedna radnica u dnevnoj smjeni, dosadašnje održavanmje higijene nije bilo adekvatno čime se povećava mogućnosti IHI, kontaminacija osoblja itd.
S obzirom da trenutno u Izolatoriju Podhrastovi nije moguće organizovati da sve sobe budu sa negativnim pritiskom niti da oprema (uređaji, pumpe) budu van sobe, najoptimalnija mogućnost bi bila dovoljan broj HEPA pročišćivića zraka unutar prostorija.
