Republika Srpska je prošle sedmice na Londonskoj berzi prodala obveznice u vrijednosti od 300 miliona eura, što je u ovom entitetu proglašeno kao svojevrstan uspjeh. Međutim, cijena zaduženja je poprilično visoka, tako da RS pored 600 miliona KM glavnice, u narednim godinama treba vratiti oko 140 miliona KM kamata.
Pored toga, u junu 2023. godine, Republici Srpskoj će na naplatu stići glavnica duga s prodaje obveznica na Bečkoj berzi 2018. u iznosu od 330 miliona KM, čija je kamata također iznosila 4.75 posto.
Postavlje se pitanje koja je zapravo cijena ovog zaduženja, ali odgovor na ovo pitanje nije jednostavan, već u mnogome zavisi od mogućih alternativa, kao što je zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda. Tako su posljednjih mjeseci vlasti u Bosni i Hercegovini pregovarale o zaključenju tzv. Proširenog aranžmana sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom u vrijednosti od 1,5 milijardi KM. Od ovog iznos, Republici Srpskoj je trebala pripasti trećina, ili oko 80 posto novca koji je dobila u Londonu.
Međutim, u poređenju sa obveznicama u Beču i Londonu, kamatna stopa na dug MMF-a iznosi 1,05 posto. Primjera radi, da se ova kamata primjenjuje na obveznice u Londonu, RS bi umjesto 140 miliona KM, trebala da vrati tek 30 miliona kamate. Istina, zavisno od nivoa zaduženost zemlje, kamatna stopa i u slučaju zaduženja MMF-a može rasti za 2-3 procentna poena, ali bi se ona primjenjivala tek na mali dio duga prema ovoj instituciji, tako je konačna cijena londonskog zaduženja oko 100 miliona KM veća nego kod MMF-a.
Istina je da je zaduženje kod MMF-a uvijek vezano za određene uslove koji imaju za cilj da osiguraju finansijsku stabilnost i dugoročni ekonomski razvoj zemlje, ali je za neke upravo to kamen spoticanja.
S druge strane, vlasti u Republici Srpskoj su u Londonu dobile novac bez ikakvih uslova, ali će ih ta "sloboda" koštati 100 miliona KM. Zapravo, koštat će građane i privredu u ovom entitetu, jer su oni ti koji u konačnosti snose ovaj trošak. Konkretnije, 100 miliona KM su četiri godišnja budžeta Republike Srpske za kulturu i ukupan iznos koji je vlast u tom entitetu prošle godine dala za pomoć privredi u borbi protiv posljedica pandemije.
Da ni ovo zaduženje vjerovatno neće biti potrošeno kako bi se povećao ekonomski potencijal Republike Srpske i unaprijedila njena infrastruktura pokazuju posljednje najave o jednokratnom povećanju penzija, pa čak i plata u javnoj administraciji, a vidimo da su i "borci" RS na ulicama.
Republika Srpska je 6. aprila ove godine odbila zaduženje na Banjalučkoj berzi od 25 miliona KM, po kamati od 0,49 do 0,86 posto.
Kao jedan od motiva neki navode i mogućnosti svojevrsnih kriminalnih radnji koje bi mogle isplivati na površinu kad isplivaju imene kupaca londonskih obveznica.
