U svojoj studiji naglašavaju kako je postoje ogromni dokazi o negativnom učinku zatvaranja škola na fizičko i mentalno zdravlje djece, njihovu prehranu, sigurnost i učenje. Djeca su zlostavljana i nemaju zaštitu.
"Često su škole bile među prvim objektima koji su zatvoreni, ponekad čak i prije nego što su zatvoreni trgovački centri, bioskopi i restorani. Danas znamo više nego što smo znali prije. Sve je više dokaza da djeca i škole u zemljama širom svijeta nisu glavni pokretači epidemije. Ustvari, ne postoje poznati dokazi o korelaciji između stope prijenosa bolesti i otvorenih ili zatvorenih škola. S druge strane, postoje ogromni dokazi o negativnom učinku zatvaranja škola na fizičko i mentalno zdravlje djece, njihovu prehranu, sigurnost i učenje. Stoga, ono na što mi pozivamo je da škole budu među prvim uslugama koje će biti ponovo uspostavljene nakon što budu uvedenesigurnosne mjere", navode iz UNICEF-a.
U studiji se naglašava kako "duže odsustvo iz škole povećava rizik od izloženosti djece fizičkom, emocionalnom i seksualnom nasilju, a njihovo mentalno zdravlje se pogoršava".
"Povećava se opasnost od dječijeg rada, dok je vjerovatnoća da će izaći iz kruga siromaštva manja. Za većinu najmarginaliziranije djece, propuštanjenastave u školi, čak i u trajanju od nekoliko sedmica, može imati negativne ishode koji će trajati cijeli život. Djeca kojima nedostaje obrazovanje imaju nižu očekivanu dužinu života i lošije zdravstvene ishode. Za djevojčice , posebno one koje su raseljene ili koje žive u siromašnim domaćinstvima, rizici su čak i veći. Djevojčice koje ne idu u školu se suočavaju s većim rizicima od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja", navodi se u objašnjenju.
Za milione djece, posebno one koja žive u ruralnim područjima, djece iz siromašnijih porodica ili s posebnim potrebama, škola je glavni izvor dnevne prehrane, podrške u slučaju nevolje, zdravstvenih pregleda i terapeutskih usluga, upozoravaju iz UNICEF-a.
Smatraju da će zatvorene škole tokom dužeg perioda ćvjerovatno dovesti do akademskog nazadovanja djece, osobito s obzirom da je online učenje pristupačno samo malom broju privilegirane djece.
UNICEF je izdao preporuke vladama kako da bezbjedno otvore škole, a one su: provođenje mjere održavanja fizičke distance, uključujući i zabranu aktivnosti koje zahtijevaju velika okupljanja; organizovanje dolaska u i izlazak iz škole učenika u različito vrijeme; organizovanje školskih odmora u različito vrijeme; premještanje razreda u privremeni prostor ili na otvoreni prostor; te organizovanje časva u smjenama kako bi se smanjila veličina razreda.
"Znamo da djeca i škole nisu glavni pokretači epidemije u zemljama širom svijeta. Ustvari, ne postoje poznati dokazi o korelaciji između stope prijenosa bolesti i toga da li će škole ostati otvorene ili zatvorene. Odluka o tome kada će škole biti ponovo otvorene treba biti donesena u najboljem interesu djeteta, uzimajući u obzir sva pitanja javnog zdravstva. Odluka se mora bazirati na procjeni relevantnih prednosti i rizika te na dokazimaiz raznih sektora koji su specifični za kontekst, uključujući obrazovne, javnozdravstvene i socioekonomske faktore. Ali, jedna stvar je jasna: kako zemlje počinju ublažavati restriktivne mjere, trebaju dati prioritet ponovnom otvaranju škola", poručuje se u studiji UNCEF-a.
Više od milijardu djece školske dobi u više od 130 zemalja je pogođeno mjerom zatvaranja škola.
