Zbog konstantnog priliva izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, UNHCR u okviru tima UN-a u BiH, te u saradnji sa nadležnim institucijama radi na iznalaženju rješenja za proširenje kapaciteta za njihov smještaj - izjavio je u intervjuu za Fenu regionalni portparol Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR za jugoistočnu Evropu Neven Crvenković.
Kao jednu od opcija u tom kontekstu, a koja bi mogla biti relativno brzo osposobljena, spominje se npr. centar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u Salakovcu, kod Mostara, u čiju je operativnost i opremanje UNHCR dosad uložio oko 500.000 KM.
- Tu već ima izgrađeni objekat koji može primiti 100-120 osoba. Prema službenim podacima BiH, od početka godine do kraja marta u BiH je došlo 1.138 migranata i izbjeglica na neregularan način, bez potrebnog odobrenja ili dokumenta koji se traže u skladu s propisima o imigracijama. Zato ih zovemo neregularni migranti, a ne ilegalni, što ima određenu, i netočnu, pomalo "kriminalnu" konotaciju. Isto tako, među tražiteljima azila postoji i (manji) postotak ljudi koji su zakonito ušli u BiH, npr. u okviru bezviznog režima, zračnim putem – kazao je Crvenković.
Sporazumom između BiH i Evropske zajednice o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.
Za sada u BiH postoji jedan Centar za tražitelje azila u Delijašu u Trnovu, koji ima 150 kreveta. Sastoji se od tri različite zgrade – jedna je namijenjena ranjivim kategorijama - ženama i djeci koji se ne smiju miješati sa muškarcima.
Ukoliko je u ovom Centru pun kapacitet, tražitelji azila moraju pronaći drugi smještaj, najčešće privatni, kako bi se mogli registrirati, te pristupiti proceduri azila.
- Svoj zahtjev za azilom u BiH mogu registrirati i u Info centru UNHCR-a. U cilju unaprjeđenja i ubrzanja azilnog postupka, UNHCR je stavio na raspolaganje Info centar u Sarajevu službenicima Sektora za azil Ministarstva sigurnosti BiH, jer tražitelji azila svoj zahtjev podnose prema nadležnoj državnoj službi, a ne prema UNHCR-u – naglasio je Crvenković.
Od početka godine do 27. aprila zahtjev za azil u BiH je podnijelo 383 ljudi, uglavnom iz Sirije, Pakistana, Afganistana, te manji procenat iz Libije, Palestine i ostalih država.
Primjetno je da u posljednje vrijeme, kako naglašava, dolazi sve više obitelji, ponajviše iz Sirije, dok su to ranije uglavnom bili samci, tokom 2017. i 2016. godine.
- U prva tri mjeseca ove godine, besplatnu pravnu pomoć, putem našeg partnera organizacije „Vaša prava BiH“, pružili smo za 650 ljudi. Isto tako, u suradnji s našim partnerima iz BH fondacije žena (BHWI), osigurali smo psiho-socijalnu pomoć za najranjivije skupine među tražiteljima azila – obitelji, djecu bez pratnje, osobe s posebnim potrebama - dok smo za više od 500 ljudi omogućili neposrednu humanitarnu pomoć, hranu, kao i alternativni smještaj u nekoliko hostela- kaže Crvenković.
Pružajući pomoć vlastima BiH u iznalaženju rješenja za trenutnu situaciju, UNHCR djeluje u suradnji s drugim agencijama UN-a u BiH, koje, poput IOM-a, također pomažu u okviru svojih mandata i zadaća.
Tzv. balkanska ruta sjeverozapadno od Grčke, preko Makedonije i Srbije, koju su izbjeglice i migranti koristili tokom 2015. i 2016. godine, zatvorena je u martu 2016. godine. Od tada njihov protok nije prestao, ali je, tvrdi Crvenković, ipak puno manji. Tako se u Grčkoj trenutno nalazi 40.000 na kopnu, a na otocima oko 10.000 izbjeglica i migranata.
- Od onda je sve više primjetna promjena kretanja. Trenutno je u Srbiji oko 3.700 tražitelja azila, većina od njih je tamo još od 2016. godine. Zamjetno je da, s obzirom da praktički ne mogu nastaviti svoje putovanje iz Srbije u Mađarsku i Hrvatsku, pokušavaju preko Bosne i Hercegovine ući u Hrvatsku, kako bi od tamo nastavili do svojih krajnjih destinacija, uglavnom u zemljama zapadne Evrope. Iz razgovora s njima, došli smo do spoznaje da većini izbjeglica i migranata nije krajnja destinacija BiH, kao i druge zemlje u regiji poput Albanije i Crne Gore, u kojima također bilježimo povećani priljev ljudi od kraja 2017. godine - navodi Crvenković, dodajući da je manji dio njih izrazio želju da ostane u BiH.
Govoreći o izazovima s kojima se nadležni organi trebaju suočiti u narednom periodu ističe pojednostavljenje i ubrzanje procedure u vezi traženje azila, posebno u odnosu na obavezu da ljudi koji izraze namjeru da zatraže azil u BiH, te u slučaju da u azilantskom centru Delijaš nema smještajnih kapaciteta, moraju prijaviti alternativni smještaj u određenom roku kako bi uopće mogli formalno registrirati svoj zahtjev.
- Nakon što iskažu svoju namjeru za zatraže azil prema Službi za poslove sa strancima imaju rok od 14 dana da formalno podnesu zahtjev za azil. Dakle, to je rok tokom kojeg moraju prijaviti prebivalište, međutim, dešava se da ga ne mogu pronaći, te gube pravo i mogućnost da zatraže zaštitu od BiH, odnosno azil - konstatovao je Crvenković.
Za UNHCR je, poručuje, veoma važno da zakonske procedure olakšaju mogućnost izbjeglicama i migrantima da zatraže azil u BiH te da se njihovi zahtjevi razmatraju na individualnoj bazi, kako bi se u što kraćem roku ustanovilo tko ispunjava uvjete za pružanjem međunarodne pravne zaštite, a tko ne.
- Nedavno je uvedena praksa redovitih sastanaka, na kojima svi relevantni faktori – tijela nadležnih institucija, nevladin sektor, humanitarne organizacije, međunarodni partneri te agencije UN-a u BiH razmjenjuju operativne informacije i iskustva, u cilju pronalaženja što bržih i efikasnijih odgovora na izazove s kojima je BiH trenutno suočena. Isto tako, od kraja marta rade se i konkretne terenske procjene situacije u kojoj se izbjeglice i migranti nalaze, kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja da im se pomogne - kazao je u intervjuu za Fenu regionalni portparol Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR za jugoistočnu Evropu Neven Crvenković.
